U Crnoj Gori je stvoreno niz pojava koje otvaraju prostor za upliv organizovanog kriminala u oblasti urbanizma i građevinarstva. Radi se o nesprovođenju postojećih zakona, gradnji objekata bez potrebnih dozvola, veliki upliv novca u Crnu Goru u cilju gradnje objekata.
Prema riječima koordinatora Mreže za afirmaciju nevladinog sektora Dejana Milovca, postoje slučajevi potpune koordinacije državnih i opštinskih organa sa investitorima u nelegalnoj gradnji. Veze investitora sa određenim političkim strukturama uz pomoć rodbinskih i drugih veza i kreiranje monopola u određenom sektoru, u ovom slučaju građevinarstvu, odnosno osnivanjem nekoliko međusobno povezanih kompanija, su ključni uslov za ostvarenje nelegalne gradnje:
"Projekat Zavala, govorimo o tome da smo imali godinu dana nelegalne gradnje, da smo imali godinu dana kršenje svih mogućih mjera zakona iz oblasti urbanizma, da smo imali školski primjer konflikta interesa između političkih struktura, lokalne administracije, stranih investitora i da niko nije odgovarao zbog izgradnje preko devedeset hiljada metara kvadratnih nelegalnih objekata na Zavali."
Prema riječima Milovca sve podatke o povezanim licima i nelegalnoj gradnji koje je nevladnina organizacija Mans objavila su lako provjerljivi i naglasio da postoji još niz mreža koje oni kao nevladina organizacija veoma teško mogu da dokažu:
"Ja se sjećam da smo kod ovog slučaja imali više poziva građana Budve pošto je ova šema jednako objavljena u novinama, koji su htjeli da nam ukažu na određen veze, na određene dodatne igrače u kompletnoj priči, ali jednostavno Mans se kao ni do sada nije osjećao slobodnim da tvrdi nešto što ne može da dokumentuje zvaničnim papirima, te manje formalne veze su jako teže dokazive, ali neka osnovna struktura postoji na ovom konkretnom slučaju."
O organizovanom kriminalu govorio je i sudija Višeg suda Lazar Aković iz Specijalizovanog odjeljenja za trafiking, ratne zločine i organizovani kriminal. Ovo je možda prvi put da jedan sudija uzme učešće u razgovoru o organizovanom kriminalu zajedno sa nevladinim sektorom. Međutim, Aković je iznosio uopštene i teoretske podatke o stepenu raširenosti organizovanog kriminala, oblicima djelovanja i raširenosti tih mreža. "Jedan od ciljeva pripadnika organizovanog kriminala je i povezivanje sa ključnim nosiocima vlasti", rekao je Aković:
"Narastuća politička i ekonomska moć nosilaca u organizovanom kriminalitetu zato utiče na njihovu komunikaciju ili preciznije zaštićena sprega koju imaju sa pojedincima iz raznih institucija pri čemu je korupcija to ključno vezivno tkivo i osnovno sredstvo koje prati razvoj organizovanog kriminaliteta, a jednom ostvarena takva simbioza vše se ne može prekinuti. Ustvari, takva veza se ipak može prekinuti, ali je to veoma teško i skopčano sa čitavim nizom pravnih i faktičkih problema."
Tužilac EULEXS-a na Kosovu Frančesko Mendoja koji ima veliko iskustvo sa procesuiranjem organizovanog kriminala u Italiji je, između ostalog, kazao da organizovane kriminalne grupe nude usluge javnim institucijama i na taj način stvaraju vezu sa javnim funkcionerima. Nije razlog samo korupcija, već i kontrola teritorije na kojoj djeluje sama organizacija to predstavlja mehanizam koji omogućava napredak i službenicima državne uprave koji su povezani. Mendoja je naveo da je u takvoj situaciji istraga veoma teška.
Govoreći o Crnoj Gori Mendoja je saopštio da nije iznenađen što u Crnoj Gori na osnovu zakona ne postoji istraga i da se praktično ne gone aktivnosti organizovanog kriminala u urbanizmu. Mendoja smatra da je suštinski problem u ovom slučaju stepen upletenosti određenih državnih organa u nelegalne aktivnosti koje se tiču gradnje. S druge strane, postoji mogućnost tih grupa da uključe političare i ljude iz državnih organa putem korupcije u svoje aktivnosti nelegalne gradnje.
"To predstavlja problem jer ako ne postoji kultura osjećaja nelegalnosti ovih aktivnosti onda je teško sprovesti istragu protiv takvih aktivnosti i protiv tvrdnji da postoje nelegalne aktivnosti", rekao je Mendoja.