Javnost u Crnoj Gori i Srbiji potaknuta problemom državljanstva između dvije države uglavnom se bavila time da su legendarni fudbaler Dragan Džajić i popularni glumački par Milena Dravić i Dragan Nikolić dobili crnogorsko državljanstvo, a time i stekli pravo na dvojno. Manje je, međutim, poznato da je već godinama obilazeći svijet u pokušaju da Crnu Goru približi međunarodnoj zajednici i evropske standarde dovede u Crnu Goru potpredsjednik Vlade i ministar za evropske integracije Gordana Đurović jedan od najpopularnijih vladinih činovnika, to činila kao državljanka Srbije. Ona je, doduše, to jednom i rekla javno u parlamentu, ali niko na to nije obraćao naročitu pažnju.
Vicepremijer nije jedini državni funkcioner koji nije imao crnogorsko državljanstvo. Na spisku od 26 osoba koji su na prijelog Vlade pod obrazloženjem od posebnog interesa za Crnu Goru dobili državljanstvo nalazi se i Saša Radović, direktor Turističke organizacije Crne Gore. Crnogorskog državljanstvo dobio je i još jedan broj državljana Srbije, poput košarkaša Žarka Čabarkape, rukometašice Snežane Damjanac, te Nenada Stevovića, predsjednika Udruženja Crnogoraca Srbije, koji kaže da se ne bi naljutio i da ga nije dobio:
"Izražavam jedno veliko zadovoljstvo što sam u kategoriju ljudi koji je dobio crnogorsko državljanstvo od posebnog interesa za državu Crnu Goru. Ja sam rođen u Srbiji, živim u Srbiji i bavim se politikom u Srbiji i bavim se i nekim drugim stvarima ovde, tako da ja imam srpsko državljanstvo."
RSE: I, eto, nijeste ga se morali odreći kao neki.
Stevović: Eto, nisam. Crna Gora je prepoznala interes na ovakav način državljanstvo, imajući u vidu da se u Crnoj Gori bavim i sportom i da sam predsjednik jednog sportskog saveza i da sam član Skupštine Crnogorskog olimpijskog komiteta, tako da ne bih pravio nikakve probleme i da nisam dobio državljanstvo. Osećam zadovoljstvo što se to ipak dogodilo.
RSE: Hoćete li oba pasoša nositi sa sobom?
Stevović: Ne znam da li ću oba pasoša nositi, ali mi je u svakom slučaju miliji ovaj crnogorski.
Iako se uz njegovo ime godinama već govori poznati crnogorski književnik i novinar Andrej Nikolaidis, rođeni Sarajlija, formalno-pravno tek sada to postao. Državljansto je dobio na predlog Ministarstva kulture:
"Ne bih ga ni tražio da mi ne znači, a znači mi u smislu svakodnevnih životnih stvari. Je l' se može prema državi i državljanstu imati neki emotivni aspekt? Meni se blago povraća od izjava ljubavi prema državi. Ja sve što sam imao da kažem o državi imao sam kada da napišem."
Osim još jednog broja ljudi iz država regiona koji su angažovani u Crnoj Gori na raznim poslovima u kulturi, umjetnosti, sportu, zdravstvu, privredi crnogorski državljani postali su i Frederik Pulsen, Egipćanka Rem Ahmed Ahmed Kader iz Kaira, te član košarkaške reprezentacije Crne Gore Omar Šarif Kuk iz Njujorka, kao i Ređina Dedominikis, dugogodišnja službenica Evropske agencije za rekonstrukciju čija je majka Crnogorka. I Egipćanka Rem Ahmed Ahmed Kadar iz Kaira ima dio crnogorskih korijena po baki, dok je, kako je obrazložio ministar spoljnih poslova Milan Roćen, Švajcarac Federik Pulsen veliki prijatelj Crne Gore. On je duže vrijeme samoinicijativno bio promoter crnogorskog opredjeljenja za obnovu nezavisnosti na visokim adresama u Evropi i svijetu, rekao je Roćen.
Od 26 imena na spisku nije poznato, međutim, od kakvog je posebnog interesa za Crnu Goru bilo da osnivač JUL-a i bivši Miloševićev i ambasador u Vatikanu, kao i saradnik pri prodaji srpkog Telekoma Italijanima Dojičilo Maslovarić porijeklom iz Berana, dobije crnogorsko državljanstvo na prijedlog kabineta premjera Đukanovića.
Vicepremijer nije jedini državni funkcioner koji nije imao crnogorsko državljanstvo. Na spisku od 26 osoba koji su na prijelog Vlade pod obrazloženjem od posebnog interesa za Crnu Goru dobili državljanstvo nalazi se i Saša Radović, direktor Turističke organizacije Crne Gore. Crnogorskog državljanstvo dobio je i još jedan broj državljana Srbije, poput košarkaša Žarka Čabarkape, rukometašice Snežane Damjanac, te Nenada Stevovića, predsjednika Udruženja Crnogoraca Srbije, koji kaže da se ne bi naljutio i da ga nije dobio:
"Izražavam jedno veliko zadovoljstvo što sam u kategoriju ljudi koji je dobio crnogorsko državljanstvo od posebnog interesa za državu Crnu Goru. Ja sam rođen u Srbiji, živim u Srbiji i bavim se politikom u Srbiji i bavim se i nekim drugim stvarima ovde, tako da ja imam srpsko državljanstvo."
RSE: I, eto, nijeste ga se morali odreći kao neki.
Stevović: Eto, nisam. Crna Gora je prepoznala interes na ovakav način državljanstvo, imajući u vidu da se u Crnoj Gori bavim i sportom i da sam predsjednik jednog sportskog saveza i da sam član Skupštine Crnogorskog olimpijskog komiteta, tako da ne bih pravio nikakve probleme i da nisam dobio državljanstvo. Osećam zadovoljstvo što se to ipak dogodilo.
RSE: Hoćete li oba pasoša nositi sa sobom?
Stevović: Ne znam da li ću oba pasoša nositi, ali mi je u svakom slučaju miliji ovaj crnogorski.
Iako se uz njegovo ime godinama već govori poznati crnogorski književnik i novinar Andrej Nikolaidis, rođeni Sarajlija, formalno-pravno tek sada to postao. Državljansto je dobio na predlog Ministarstva kulture:
"Ne bih ga ni tražio da mi ne znači, a znači mi u smislu svakodnevnih životnih stvari. Je l' se može prema državi i državljanstu imati neki emotivni aspekt? Meni se blago povraća od izjava ljubavi prema državi. Ja sve što sam imao da kažem o državi imao sam kada da napišem."
Osim još jednog broja ljudi iz država regiona koji su angažovani u Crnoj Gori na raznim poslovima u kulturi, umjetnosti, sportu, zdravstvu, privredi crnogorski državljani postali su i Frederik Pulsen, Egipćanka Rem Ahmed Ahmed Kader iz Kaira, te član košarkaške reprezentacije Crne Gore Omar Šarif Kuk iz Njujorka, kao i Ređina Dedominikis, dugogodišnja službenica Evropske agencije za rekonstrukciju čija je majka Crnogorka. I Egipćanka Rem Ahmed Ahmed Kadar iz Kaira ima dio crnogorskih korijena po baki, dok je, kako je obrazložio ministar spoljnih poslova Milan Roćen, Švajcarac Federik Pulsen veliki prijatelj Crne Gore. On je duže vrijeme samoinicijativno bio promoter crnogorskog opredjeljenja za obnovu nezavisnosti na visokim adresama u Evropi i svijetu, rekao je Roćen.
Od 26 imena na spisku nije poznato, međutim, od kakvog je posebnog interesa za Crnu Goru bilo da osnivač JUL-a i bivši Miloševićev i ambasador u Vatikanu, kao i saradnik pri prodaji srpkog Telekoma Italijanima Dojičilo Maslovarić porijeklom iz Berana, dobije crnogorsko državljanstvo na prijedlog kabineta premjera Đukanovića.