Dio budvanskog ostrva Sveti Nikola koje je prije dvije godine, navodno, kupila jedna švajcarska korporacija naći će se na prodaji za desetak dana, objavila je Prva banka. Oko 37.000 kvadrata prodaje se po početnoj cijeni od 28 miliona eura. Riječ je o dijelu ostrva koji je Nenad Đorđević, nekada čelnik partije JUL, prodao, prema tvrdnjama štampe u Srbiji, biznismenu Stanku Subotiću. Srpski biznismen to nije ni potvrdio ni demantovao, nijesu ozvaničeni ni njegovi crnogorski partneri u ovom poslu. Slučajno ili ne, da dan kada je u Srbiji objavljen novi vlasnik dijela ostrva, u Budvi je visoki funkcioner DPS-a Svetozar Marović objavio planiranu izgradnju marina. Projekat nam je tada predstavio menadžer Opštine Aleksandar Tičić:
„Prvi utisak, izgleda nemoguće, nestvarno, ali pošto je sada u arhitekturi sve moguće, zaista izgleda evropski. Sada preostaje da opština Budva, Vlada i Morsko dobro, da donesu odluku, da li je ovo po svim projektnim zadacima izvodljivo, ili ne, i da li je prihvatljivo za državu i grad."
RSE: Nije jasno ko je naručio projekat i zbog čega se prvo projekat radi pa se onda razmišlja o tome postoje li projektni uslovi?
Tičić: Ovo nije naručen projekat već je ovo samo ideja arhitekte koga su iznajmili ljudi, korporacija koja je kupila ostrvo, a obuhvatili su i marinu koja je vlasništvo opštine, odnosno Morskog dobra tako da bi sigurno koristilo da se marina proširi u nekom vidu koncesije ili zajedničkog ulaganja, a naravno obuhvatio bi i ostrva čiji su oni vlasnici.
RSE: O kojoj korporaciji je riječ?
Tičić: Tu je bilo i Engleza, Francuza i Njemaca tako da vidim da je evropska. Ne znam ko je većinski vlasnik niti smo mi to pitali.
Projektantsko rješenje arhitekte nautizma Žan Mišel Delmona predviđalo je izgladnju marine na Školju i na Pizani, koje će preko mora povezivati više od šest stotina metara duga pasarela. Hoće li tu ideju koja je oduševila političke prvake, a zgrozila ekologe, preuzeti novi vlasnik znaće se nakon prodaje 16. februara. Budvani očekuju da će sada bar imati pristup na ostrvske plaže što im je raniji vlasnik zabranjivao i pored jetkih izjava čelnika Morskog dobra:
„Jasna je granica privatnog posjeda i jasna je granica Morskog dobra. Morsko dobro u smislu gdje je državna svojina jer je i čitavo ostrvo u zoni Morskog dobra. Što se tiče samog oboda, formiranih plaža one su u svojini države Crne Gore i one nikada ne mogu biti otuđene."
Mnogi ipak pamte. I do sada su za ostrvo postojali planovi, zakoni i propisi, ali nijedna opštinska ili državna institucija nije uspjela da ostrvo Sveti Nikola spasi bespravne gradnje.
Sve više aukcijskih prodaja imovine dužnika
Slučaj Prve banke koja prodaje ostrvo Sveti Nikola kod Budve zbog kašnjenja ranijeg vlasnika u otplati kredita, u Crnoj Gori nije usamljen slučaj, već sve češća pojava.
Iako u bankama nerado govore o prodaji imovine fizičkih i pravnih lica koja su se kreditno zadužila, a svoje obaveze ne izmiruju redovno, prostim uvidom u oglase dnevnih novina stiče se utisak da je aukcijska prodaja imovine dužnika sve češća pojava u Crnoj Gori. To potvrđuje i ocjena portparola Opportunity banke Dragane Crvenice koja kaže da je to posljedica ranijeg opredjeljenja većine banaka, da se oslanjaju na nekretnine koje su prethodnom periodu bile atraktivne, što sada trenutno nije slučaj:
"Ono što se dešava zadnjih godinu i po, ili možda malo više, je da cijene nekretnina na tržištu padaju, tako da sve ovo predstavlja opterećenje i za banke koje su davale te kredite i za njihove klijente. Kada je u pitanju vansudska prodaja, koja je sada najaktuelnija što se lako može vidjeti, ona je predviđena Zakonom o hipoteci koji je donesen 2004. godine, i vansudska prodaja omogućava banci kao povjeriocu da na brži način dođe do naplate svog potraživanja. Ako se oglasi vansudska prodaja nekretnine moguće je da se ta imovina, nekretnina koja je data na hipoteku nakon nekoliko neuspješnih pokušaja prodaje proda po cijenu visine duga prema banci."
Prva banka, koja vjerovatno najčešće objavljuje oglase za prodaju imovine kreditnih dužnika koji ne izmiruju svoje obaveze je upravo oglasila i prodaju dijela ostrva Sveti Nikola kod Budve koji pripada srbijanskom biznismenu Stanku Subotiću Canetu na 28 miliona eura. Portparola Prve banke Sandru Drecun danas nijesmo uspjeli da kontaktiramo, pa nije bilo moguće saznati da li za ovu ponudu ima interesanata, i koja su dosadašnja iskustva ove banke sa aukcijskim prodajama imovine dužnika. Za sada se zna da ukoliko prva ponuda ne uspije sljedeća je za trećinu niža, a poslije toga ko koliko ponudi. U Opportunity banci kažu da imaju malo iskustva sa prodajom dužnika jer se pri dodjeli kredita nijesu oslanjali na imovinu kao obezbjeđenje već, kako kažu, prema procjeni kvaliteta samog klijenta i njegovih realnih priliva. Dragana Crvenica, Opportunity banka:
"Za sada nijesmo nudili takozvani klasični hipotekarni kredit koji najčešće dovodi do ovih slučajeva oglašavanja prodaje hipotekovane imovine. Opportunity banka trenutno ima u proceduri dva slučaja vansudske prodaje hipotekovane nekretnine i oni obezbjeđuju veoma male iznose dugova po kreditima. Osim dva slučaja vansudske prodaje u toku je slučaj sudske prodaje hipotekovane imovine, a ukupan dug po osnovu ova tri slučaja iznosi svega 20 hiljada eura. Do sada smo u našoj istoriji imali još dva slučaja oglašavanja nekretnine na prodaju, međutim, kreditni dužnik je tada pronašao mogućnost da vrati dug, tako da konačne prodaje na kraju nije ni bilo."
Inače, pored vansudske prodaje postoji i sudska koja se rijeđe primjenjuje jer traje jako dugo i daje malu mogućnost da se nekretnina proda za manje od dvije trećine procijenjene vrijednosti.
„Prvi utisak, izgleda nemoguće, nestvarno, ali pošto je sada u arhitekturi sve moguće, zaista izgleda evropski. Sada preostaje da opština Budva, Vlada i Morsko dobro, da donesu odluku, da li je ovo po svim projektnim zadacima izvodljivo, ili ne, i da li je prihvatljivo za državu i grad."
RSE: Nije jasno ko je naručio projekat i zbog čega se prvo projekat radi pa se onda razmišlja o tome postoje li projektni uslovi?
Tičić: Ovo nije naručen projekat već je ovo samo ideja arhitekte koga su iznajmili ljudi, korporacija koja je kupila ostrvo, a obuhvatili su i marinu koja je vlasništvo opštine, odnosno Morskog dobra tako da bi sigurno koristilo da se marina proširi u nekom vidu koncesije ili zajedničkog ulaganja, a naravno obuhvatio bi i ostrva čiji su oni vlasnici.
RSE: O kojoj korporaciji je riječ?
Tičić: Tu je bilo i Engleza, Francuza i Njemaca tako da vidim da je evropska. Ne znam ko je većinski vlasnik niti smo mi to pitali.
Projektantsko rješenje arhitekte nautizma Žan Mišel Delmona predviđalo je izgladnju marine na Školju i na Pizani, koje će preko mora povezivati više od šest stotina metara duga pasarela. Hoće li tu ideju koja je oduševila političke prvake, a zgrozila ekologe, preuzeti novi vlasnik znaće se nakon prodaje 16. februara. Budvani očekuju da će sada bar imati pristup na ostrvske plaže što im je raniji vlasnik zabranjivao i pored jetkih izjava čelnika Morskog dobra:
„Jasna je granica privatnog posjeda i jasna je granica Morskog dobra. Morsko dobro u smislu gdje je državna svojina jer je i čitavo ostrvo u zoni Morskog dobra. Što se tiče samog oboda, formiranih plaža one su u svojini države Crne Gore i one nikada ne mogu biti otuđene."
Mnogi ipak pamte. I do sada su za ostrvo postojali planovi, zakoni i propisi, ali nijedna opštinska ili državna institucija nije uspjela da ostrvo Sveti Nikola spasi bespravne gradnje.
Sve više aukcijskih prodaja imovine dužnika
Slučaj Prve banke koja prodaje ostrvo Sveti Nikola kod Budve zbog kašnjenja ranijeg vlasnika u otplati kredita, u Crnoj Gori nije usamljen slučaj, već sve češća pojava.
Iako u bankama nerado govore o prodaji imovine fizičkih i pravnih lica koja su se kreditno zadužila, a svoje obaveze ne izmiruju redovno, prostim uvidom u oglase dnevnih novina stiče se utisak da je aukcijska prodaja imovine dužnika sve češća pojava u Crnoj Gori. To potvrđuje i ocjena portparola Opportunity banke Dragane Crvenice koja kaže da je to posljedica ranijeg opredjeljenja većine banaka, da se oslanjaju na nekretnine koje su prethodnom periodu bile atraktivne, što sada trenutno nije slučaj:
"Ono što se dešava zadnjih godinu i po, ili možda malo više, je da cijene nekretnina na tržištu padaju, tako da sve ovo predstavlja opterećenje i za banke koje su davale te kredite i za njihove klijente. Kada je u pitanju vansudska prodaja, koja je sada najaktuelnija što se lako može vidjeti, ona je predviđena Zakonom o hipoteci koji je donesen 2004. godine, i vansudska prodaja omogućava banci kao povjeriocu da na brži način dođe do naplate svog potraživanja. Ako se oglasi vansudska prodaja nekretnine moguće je da se ta imovina, nekretnina koja je data na hipoteku nakon nekoliko neuspješnih pokušaja prodaje proda po cijenu visine duga prema banci."
Prva banka, koja vjerovatno najčešće objavljuje oglase za prodaju imovine kreditnih dužnika koji ne izmiruju svoje obaveze je upravo oglasila i prodaju dijela ostrva Sveti Nikola kod Budve koji pripada srbijanskom biznismenu Stanku Subotiću Canetu na 28 miliona eura. Portparola Prve banke Sandru Drecun danas nijesmo uspjeli da kontaktiramo, pa nije bilo moguće saznati da li za ovu ponudu ima interesanata, i koja su dosadašnja iskustva ove banke sa aukcijskim prodajama imovine dužnika. Za sada se zna da ukoliko prva ponuda ne uspije sljedeća je za trećinu niža, a poslije toga ko koliko ponudi. U Opportunity banci kažu da imaju malo iskustva sa prodajom dužnika jer se pri dodjeli kredita nijesu oslanjali na imovinu kao obezbjeđenje već, kako kažu, prema procjeni kvaliteta samog klijenta i njegovih realnih priliva. Dragana Crvenica, Opportunity banka:
"Za sada nijesmo nudili takozvani klasični hipotekarni kredit koji najčešće dovodi do ovih slučajeva oglašavanja prodaje hipotekovane imovine. Opportunity banka trenutno ima u proceduri dva slučaja vansudske prodaje hipotekovane nekretnine i oni obezbjeđuju veoma male iznose dugova po kreditima. Osim dva slučaja vansudske prodaje u toku je slučaj sudske prodaje hipotekovane imovine, a ukupan dug po osnovu ova tri slučaja iznosi svega 20 hiljada eura. Do sada smo u našoj istoriji imali još dva slučaja oglašavanja nekretnine na prodaju, međutim, kreditni dužnik je tada pronašao mogućnost da vrati dug, tako da konačne prodaje na kraju nije ni bilo."
Inače, pored vansudske prodaje postoji i sudska koja se rijeđe primjenjuje jer traje jako dugo i daje malu mogućnost da se nekretnina proda za manje od dvije trećine procijenjene vrijednosti.
