Lajčak je u izjavi, nakon sastanka Vijeća u Sarajevu, rekao da proces traženja njegovog nasljednika nema ništa zajedničko sa procesom tranzicije OHR-a jer su to dva odvojena pitanja:
„Rezultat današnjeg razgovora ambasadora Vijeća za provedbu mira je jasno pokazao da Vijeće ne prihvata prolazna rješenja, da se traži permanentno rješenje, to znači da bude odabrana osoba koja treba da dođe iz država EU, koja će onda dobiti oba mandata isto kao i ja - visokog predstavnika i specijalnog predstavnika.“
U Stranci demokratske akcije slažu se sa Lajčakovom ocjenom da traženje njegovog nasljednika nema ništa zajedničko sa tranzicijom OHR-a. Istovremeno, kažu i kako su priželjkivali da već jučer bude imenovan novi visoki predstavnik, te da izbor Lajčakovog nasljednika treba ubrzati. Potpredsjednik stranke Adil Osmanović smatra da na tu funkciju treba da dođe neko sa diplomatskim iskustvom, iz države koja ima autoritet u Evropskoj uniji. Samo na taj način, ocjenjuje Osmanović, moguće je da se procesi približavanja zemlje Evropskoj uniji privedu kraju:
„Jednostavno sada treba ostaviti po strani do kada će OHR egzistirati u BiH i treba iznaći najbolje rješenje za visokog predstavnika u ovom mandatu i u kapacitetu OHR-a koji je do sada.“
I u SNSD-u dijele mišljenje kako novi visoki predstavnik treba da poznaje prilike u BiH, ali i da pretpostavljaju da su tačne informacije da je Lajčak iznenada prihvatio funkciju slovačkog ministra vanjskih poslova. Generalni sekretar Rajko Vasić:
„Vjerovatno je tačno i ono: pošto BiH ne zna šta će sama sa sobom, da ni EU i međunarodna zajednica generalno ne znaju šta će sa BiH. Prema tome, mislim da će se jedno vrijeme utrošiti u ozbiljne konsultacije kako novi visoki predstavnik ne bi bio samo puki nasljednik ili neko ko će tek tako da obavi posao i da otalja obaveze nego da se ipak ta misija OHR-a završi na jedan diplomatski i dostojanstven način. Dakle, ne očekujem rješenje u roku od nekoliko dana.“
I dok u BiH preovladavaju suprotna stajališta o tome treba li zemlji i dalje visoki predstavnik, poslanik u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Evrope Jelko Kacin ističe da dalja transformacija OHR-a zavisi od toga koliko će se političke elite u BiH zalagati za približavanje zemlje Evropskoj uniji:
„To će svakako direktno utjecati i na okvir i na ovlašćenja visokog predstavnika na jednoj strani, i na kadrovsko rješenje. Sve u najvećoj mogućoj mjeri zavisi od toga kako će reagirati BiH i njezini najviši predstavnici.“
Kacin, koji se u medijima pominje kao mogući Lajčakov nasljednik, kaže da je funkcija visokog predstavnika politički a ne diplomatski izazov, a na naše pitanje da li za njega ova funkcija predstavlja politički izazov, odgovara:
„Za svakoga to postaje veliki politički izazov, ali kada se daje odgovor na takvo teoretsko pitanje, moramo znati kakva su tu ovlašćenja, kako dugo takav mandat može trajati - i to su sve ulazni podaci koje mora znati svako ko razmišlja o preuzimanju takve funkcije.“
Analitičarka Tanja Topić ocjenjuje da je Vijeće za provođenje mira, po ko zna koji put, jasno stavilo do znanja bh. političarima da ostanak Kancelarije visokog predstavnika nije upitan:
„Vrlo jasno i eksplicitno se insitira na ispunjavanju svih uslova koji su postavljeni da i uopšte došlo do transformacije OHR-a i u slučaju da jedan od tih uslova, a pet ih je, ne bude ispunjen, onda je još jasnija odluka da do transformacije neće ni doći.“
Iako Miroslav Lajčak tvrdi da u BiH ostaje na funkciji do imenovanja novog visokog predstavnika, spekuliše se kako on na tom mjestu ostaje samo do 6. februara. Vijeće za provođenje mira ponovo zasjeda u petak, ali je još uvijek neizvjesno da li će tada biti izabran novi visoki predstavnik u BiH.
