Predstavnici stranaka koji u ova tri grada imaju najveću podršku građana, SDP, SDA i HDZ BiH pravdaju to postojećim zakonskim propisima, prema kojima se u Brčkom i Mostaru skupština, odnosno gradsko vijeće, bira neposrednim putem, pa političke partije, bez obzira koliko mandata su osvojile, imaju pravo da formiraju koalicije i na taj način izaberu vodeći kadar u ova dva grada.
Kada je o Sarajevu riječ, nakon izabrana četiri opštinska vijeća, najveći broj mandata ima SDP. Iz te političke partije, kaže generalni sekretar Nermin Nikšić, u koaliciji za Našom strankom i BPS-om, će biti i novi sarajevski gradonačelnik. Nikšić navodi i da će Sarajevo do kraja mjeseca imati novu gradsku vlast:
„Izborna komisija verifikuje mandate gradskih vijećnika, kada će se održati gradsko vijeće i izabrat gradonačelnik, konstituisat vlast i tu je situacija apsolutno jasna.“
Za razliku od Sarajeva, gdje nema nedoumica, bitka za prvog čovjeka grada i vodeću poziciju u gradskom vijeću, odnosno skupštini, vodi se u Mostaru i Brčkom. Niko od naših sagovornika ne želi prognozirati kada će ova dva grada dobiti novu gradsku vlast.
U Mostaru traju pregovori SDA i HDZ BiH oko izbora novog gradonačelnika, kaže predsjednik Gradskog odbora HDZ BiH Denis Latić:
„Mislim da ćemo doći do potrebne brojke od dvije trećine, odnosno 24 izaslanika, kada se mogu sve odluke donositi, usvajati proračuni itd.“
Iako Latić tvrdi da je gotovo izvjesno da će mostarski gradonačelnik biti sadašnjišnji prvi čovjek grada Ljubo Bešlić, generalni sekretar SDA Amir Zukić tvrdi suprotno:
„Te informacije nisu tačne i mi i dalje stojimo kod stanovišta da kandidat za gradonačelnika Mostara treba da bude kandidat SDA.“
Pozicija gradonačelnika i koalicije unutar Skupštine Brčko distrikta je također neizvjesna. Iako je najavljeno da će danas biti konstituisana, to se nije dogodilo jer se predstavnici političkih partija nisu mogli dogovoriti oko čelnih funkcija. Iako je SDP osvojio najveći broj mandata u tom gradu, zbog moguće koalicije drugih političkih partija postoji mogućnost da postane opozicionom strankom. U toj političkoj partiji kažu da su otvoreni za sve opcije, izuzev te da u koaliciju uđu sa SDS-om. Ponovo Nermin Nikšić:
„Mi smo tu napravili dvije pozicije, dvije varijante. Jedna je varijanta formiranje koalicione vlade zasnovane na rezultatima izbora u koju ne bi ušli SDS i, nažalost, Stranka za BiH, koja se tamo izjasnila da je koalicioni partner SDS-a. Ukoliko je u pitanju koncentraciona vlada, isključivo, iz jednog jedinog razloga, a to je provođenje rezolucije oko uređenja statusa Distrikta Brčko kroz Ustav BiH, spremni smo da to progutamo zbog rješavanja tog statusa, zbog ozbiljne situacije, zbog činjenice da moramo kao pobjednička stranka preuzeti dio odgovornosti da u toj koncentracionoj vladi, prema izbornom rezultatu, učestvuju sve političke stranke koje se nalaze u Skupštini Brčko distrikta, ali SDP, kao stranka pobjednica koja želi imati aktivnu ulogu u realizaciji rezolucije, treba da dobije jednu od čelnih pozicija kroz koju će tu ulogu moći da ostvare. To je ili pozicija gradonačelnika ili pozicija predsjednika Skupštine.“
Predstavnik Centra civilnih inicijativa Adis Arapović kaže da je Izborni zakon BiH koncipiran tako da ostavlja mogućnost političkim partijama da unedogled mogu trgovati i formirati vlast tek kad njima odgovara. Prema njegovim riječima, ovaj zakon je neophodno mijenjati u smislu da se strankama da rok od 100 dana da formiraju vlast, a u suprotnom da se održe novi izbori. Postojeće stanje, kaže Arapović, odgovara svima:
„Političkim strankama definitivno ne odgovara da imaju bilo kakav pritisak pri formiranju vlasti, jer bi tada već morali računati sa sankcijom, bilo da je ona od Izborne komisije, bilo da je, na kraju krajeva, od građana koji bi prepoznali da oni koji nisu sposobni da formiraju vlasti ni tri mjeseca nakon izbora, ne zaslužuju glasove. Bojim se da ova garnitura na vlasti još uvijek neće podržati jedno takvo rješenje, prije svega zato što bi se moglo desiti da prilikom ponovljenih izbora budu kažnjeni od vlastitih birača.“
