Socijaldemokratska partija BiH danas je zvanično odbila ponudu da učestvuje u vlasti koju su ovoj stranci uputili lideri Stranke demokratske akcije i Hrvatske demokratske zajednice BiH Sulejman Tihić i Dragan Čović.
Predsjednik SDP-a Zlatko Lagumdžija kaže da su političkoj partiji na čijem je čelu ponuđene tri opcije. Prva je da SDP uzme funkcije koje trenutno drže Stranka za BiH i HDZ 1990, druga da SDP podrži manjinsku vladu, a treća da podrži vladu koja bi bila sastavljena od SDA, HDZ BiH i SNSD-a i još nekih manjih političkih stranaka. Lagumdžija navodi i kako su predstavnici međunarodne zajednice u BiH, na čelu sa visokim predstavnikom, tražili od SDP-a da prihvati ponudu. SDP, prema Lagumdžijinim riječima, neće učestvovati u podjeli fotelja, a od trojice lidera vodećih političkih stranaka traži stvarne reforme:
„Ja od njih očekujem da sa svojim trećim koalicionim partnerom vide da li su u stanju i kako vide nešto što smo nazvali paket plus. Paket plus ustavnih reformi podrazumijeva da se krene u prvu fazu ustavnih reformi koje će dati državi kapacitet da se uhvati u koštac sa dva ključna problema - prvim problemom - unutrašnjim stanjem u zemlji, socijalnim i ekonomskim stanjem u zemlji, da se uhvatimo u koštac sa nadolazećom recesijom i ekonomskom krizom, i drugi cilj - da imamo mehanizme države koji će omogućiti da se pomaknemo s mrtve tačke kad je u pitanju realizacija ugovora o stabilizaciji i priduživanju.“
Na naše pitanje da li je SDP spreman da učestvuje u vlasti ukoliko lideri tri političke partije prihvate paket plus, Lagumdžija je odgovorio:
„Ukoliko ovo urade, SDP je spreman da onda razgovara o svemu, mislim ukoliko zaista dođe do ustavne reforme. Sasvim prirodno da bi onda trebalo pripremiti jednu patriotsku, ekspertnu, profesionalnu vladu čiji bi bio mandat da pripremi izbore po novom ustavu. Druga mogućnost je da se napravi poslije toga manjinska vlada.“
Predstavnici SNSD-a i HDZ-a BiH ne kriju razočaranje što je SDP odbio ponudu da učestvuje u vlasti. Član Glavnog odbora SNSD-a Srđan Mazalica kaže da bi bilo korisno za BiH da je SDP prihvatio Prudski sporazum, čime bi se riješila trenutna politička kriza u zemlji. Prema njegovim riječima, SDP najvjerovatnije kalkuliše smatrajući da je za njih bolje da u vlast ne ulaze u polovini mandata postojeće vlasti i da će im to ojačati poziciju pred izbore 2010.:
„Moje mišljenje je da SDP nije ključan faktor u Parlamentu BiH za realizaciju aktivnosti koje su dogovorene u Prudu, međutim ulazak SDP-a u realizaciju tog sporazuma i rješavanja političke krize bi doprinijelo većoj političkoj stabilnosti BiH.“
U SNSD-u također ističu kako neće trpiti kompromise sa bilo kojom strankom koja za cilj ima jačanje predizborne pozicije. Za razliku od te političke partije, u HDZ-u BiH smatraju da ukoliko u Parlamentu ne osiguraju većinu za realizaciju dogovora tri politička lidera Tihića, Dodika i Čovića, Prudski sporazum neće dobiti podršku. Istovremeno, kaže član Predsjedništva stranke Marinko Čavara, za to će odgovornost snositi oni koji taj put ne podrže:
„Meni je žao što je SDP pribjegao predizbornoj kampanji već na taj način da postavlja nove uvjete. Možda nisu dovoljni ni sagledali sve posljedice koje mogu BiH vratiti u poziciju nakon travanjskog paketa. Znamo koliko je prošlo vremena, ništa se značajno nije dogodilo, a mi stojimo u mjestu bez nekih novih dogovora.“
Na upit da li su lideri SDA, SNSD-a i HDZ BIH definitivno donijeli odluku da više ne razgovaraju sa liderima Stranke za BiH i HDZ 1990 i s njima dijele vlast, član Glavnog odbora SNSD-a Srđan Mazalica kaže:
„Ono što ja mogu procijeniti, po izjavama Harisa Silajdžića i predsjednika HDZ-a 1990. gospodina Ljubića, je da je taj dogovor nemoguć. Međutim, nije isključeno da pod pritiskom međunarodne zajednice oni prihvate neke tačke, ustvari kompletan sporazum iz Pruda.“
Ponuda koju su SDP-u uputili predsjednici SDA i HDZ-A BiH nije slučajna. Glasovi ove najjače opozicione partije u zemlji su potrebni u Parlamentu da bi Prudski sporazum dobio zeleno svjetlo. Niko od naših sagovornika trenutno ne zna kako će se riješiti politička kriza u zemlji i u kom pravcu će BiH ići nakon odbijanja SDP-a da uđe u vlast.
