Radom Ministarstva vanjskih poslova Bosne i Hercegovine nije zadovoljna većina predstavnika vlasti u zemlji, kao i pojedini predstavnici međunarodne zajednice. Osim njih, sve je veći broj pritužbi i bosanskohercegovačkih državljana koji žive u svijetu i koji kažu kako se diplomatsko-konzularna predstavništva BiH, koja su sastavni dio Ministarstva, prema njima ponašaju maćehinski.
Pedesetpetogodišnji Ilijas Handan iz Banje Luke trenutno živi u Velikoj Britaniji. Kaže da tamošnja bh. ambasada pljačka Bosance i Hercegovce jer im po enormnim cijenama naplaćuju pasoše ne dajući nikakve potvrde i račune:
„Ja sam nazvao čovjeka u 3 sata, pitam ga pošto su pasoši, trebam izvaditi sebi, ženi i troje maloljetne djece. On mi je rekao jednu cijenu. I mene predsjednik našeg kluba „Ljiljan“ - bosanski klub ovdje, u New Castleu - odveze dole izjutra odmah. I kad smo obavili čitavu proceduru, odjednom je on počeo nešto da računa, računa, računa - i odjednom ispadoše duplo skuplji pasoši, tako da sam jedan moj pasoš i pasoš na kojem je bilo troje djece 1.200 maraka platio. Pitamo ga mi šta je to, kako. Pa, kaže, poskupili. Pa kako će poskupiti kad sam te sinoć zvao, rekao si mi toliko je. E sinoć je, kaže, došlo iz Sarajeva da je poskupilo. Nema šta nismo tražili od njega da nam čovjek da papir da mi to prekopiramo. Bez ikakvih računa, bez ikakvih potvrda, bez ičega!“
Ilijas navodi da za 15 godina, koliko živi u Velikoj Britaniji, nikada nije dobio poziv za glasanje na izborima u BiH, kao i da mu nije poslan niti jedan dokument kojim bi mogao da aplicira za dobijanje donacije za popravku kuće u Banjoj Luci:
„Tako da su mnogi ljudi ostali izvarani, zakasnili su na te datume. Nije niko ovdje znao ni kad traje to vrijeme, ni za koliko se vremena trebaju predati papiri za povrat stanova, na rješenja za povrat imovine, tako da je to da te bog sačuva.“
Otpravnica poslova bh. ambasade u Velikoj Britaniji Vesela Planinić kaže da je bilo nesuglasica između ambasade i bh. državljana koji tamo žive, ali da su odnosi u posljednje vrijeme više nego dobri. Na naše pitanje zna li koliko iznosi cijena bh. pasoša koju izdaje bh. ambasada, Planinić odgovara:
„Ja, vjerujte, znam svu proceduru, međutim sad da vam kažem konkretnu cifru, ne znam jer zaista taj dio posla ne radim, nemam doticaja sa tim činjenicama. Ja znam da je prije bio puno, puno skuplji, ali koliko je sad konkretno? Ostaću vam dužna za taj dio odgovora.“
Otpravnica poslova izražava žaljenje ako je, kako kaže, došlo do toga da su bh. državljani plaćali pasoše više nego što im je stvarna cijena, te najavljuje da će ispitati cijeli slučaj:
„Stvarno sam zatečena situacijom ako je došlo do toga i ja se ispričavam. Ispitaću slučaj i spremna sam se ispričati čovjeku u ime veleposlanstva i vratiti mu novac koji je više uplatio.“
Član Glavnog odbora Svjetskog saveza bh. dijaspore Nijaz Alimajstorović kaže da su prije nekoliko godina u Velikoj Britaniji napravili anketu među tamošnjom bh. dijasporom. Jedino pitanje je bilo da li su zadovoljni radom ambasade:
„Nažalost, ja moram reći da naši građani nisu zadovoljni. Razlozi su višestruki. Konkretno mogu reći na primjeru Velike Britanije da je to, ipak, jedna zemlja u kojoj bi bh. ambasada trebala da broji minimalno petnaestak službenika, a ona u najbrojnijem sastavu dosad brojala je šest službenika.“
Alimajstorović kaže da odnos između bh. ambasada i bh. dijaspore isključivo zavisi od ambasadora. I na tim pozicijama, tvrdi Alimajstorović, ambasadori vode računa samo o onim građanima koji pripadaju korpusu naroda kojem i oni sami pripadaju:
„Nažlost, to je tako. A kada će se promijeniti, kada će svi ti naši ambasadori koji su na funkcijama biti stvarno ambasadori države BiH a ne ambasadori entiteta, ili čak ambasadori naroda iz kojega dolaze, ne znam.“
U Ministarstvu vanjskih poslova BiH kažu da su bh. ambasade u svijetu dužne da u svakom trenutku pružaju konzularne usluge bh. građanima, te da imaju obavezu da izvještavaju Ministarstvo o svojim aktivnostima. Na naše pitanje da li su moguće manipulacije u izvještajima, portparol Zlatan Burzić kaže:
„Teoretski one su moguće, kao što su moguće u svakoj drugoj zemlji. Ukoliko se takve stvari dese, onda se oni, sukladno našem zakonodavstvu, moraju i sankcionirati.“
