Magistralna cesta M17 od Sarajeva do Doljana trebala je poslužiti kao pilot projekat dvojezičnih saobraćajnih znakova za oko 2.050 kilomterara puteva u Federaciji. Zamijenjeno je 300 znakova, od kojih je samo u nekoliko mjeseci veliki broj uništen. Do sada procijenjena materijalna šteta prelazi 50.000 konvertibilnih maraka. Mirsad Dizdarević, Direkcija cesta Federacije:
„Ja moram reći da smo dobili podatak da je na toj dionici 56 znakova uništeno. Jedanaest znakova bukvalno nije bilo, a na ostalih 45 znakova prefarbavani su znakovi pisani onim drugim pismom, to je ćirilično pismo - i to na teritoriji općine Hadžići četiri znaka, ostalih 41 znak na teritoriji Mostara i na teritoriji Čapljine.“
Prebojavanje i uništavanje znakova počelo je u Čapljini, nastavljeno je na području Mostara i općine Jablanica. Za počiniteljima se intenzivno traga. Srećko Bošnjak, glasnogovornik MUP-a:
„Upornim radom došli smo do prvog počinitelja na području općine Čapljina, naseljeno mjesto Tasovčići. Pokušavamo doći i do drugih osoba jer mislimo da ni u kom slučaju nije ova jedna osoba počinila ovoliki broj prebrisavanja, odnosno zamagljivanja ćiriličnih napisa. Mislimo da je u pitanju veća grupa, veći broj osoba.“
Navedena grupa se može krivično i goniti ukoliko na dionici M17 dođe do saobraćajnih nesreća koje se mogu pripisati i dezorijentisanosti vozača. Zvanično motiv nije poznat. Bošnjak dodaje:
„Nama je motiv nepoznat, jer ako hoćemo njegovati različitosti, višejezičnost i pravo svakoga da piše i čita kako hoće, niko ne bi trebao imati motiv za ovakva djela.“
Uhapšena osoba je mlađi, punoljetni muškarac. Najvjerovatnije je dio organizovane skupine. Emil Karamtić, novinar državnog BH radija 1, također Čapljinac, navedenu grupu ne smatra odgovornom. Oni su, dodaje, produkt politike koja u Čapljini ali i u ostatku BiH vlada godinama:
„Oni koji vode ovu državu svu svoju politiku su temeljili na najrigidnijem nacionalizmu. Jednostavno na tim postulatima su odgajali generacije i generacije mladih ljudi koji danas žive na ovim prostorima. Napravili su duplu štetu: prva šteta je što su mlade odgojili na takav način, a druga šteta je što su donijeli zakon, pa postavili ćirilicu upravo tim koje su odgajali na mržnji. I onda reakcija je bila potpuno normalna.“
Prema postojećem pravilniku na saobraćajnim znakovima u BiH napisi se moraju ispisati latiničnim i ćiriličnim pismom - u Federeciji latinicom pa ćirilicom, u RS obrnuto. Radi se o zakonu koji mora biti ispoštovan. Dok se u Direkciji pitaju kako dalje, u nevladinom sektoru podvlače: treba naučiti živjeti demokratiju koja je ponekad skup proces. Mirsad Dizdarević, Direkcija cesta Federacije:
„To su ogromni troškovi. Ja smatram da država BiH, kamoli Federacija, sigurno nije toliko bogata da može da trpi tolike štete.“
Husein Oručević, Mreža nevladinih organizacija Mostar:
„Prvog dana kada su se pojavili išarani natpisi ćirilični demokracija, odnosno političari koji upravljaju demokracijom trebali su odmah izaći i omogućiti izlazak na teren onima koji će brisati ili postavljati nove table - sve tako dok jednostavno ne uočimo da smo mi koji smo demokrati, ljudi koji žele građansko društvo dovoljno uporni da ćemo istrajati u tome da oba natpisa na ulasku u svaki bh. grad budu dvojezična.“
Pravilnik o saobraćajnim znakovima stupio je na snagu 2007. godine i niko od predstavnika iz Federacije i RS, kao i drugih institucija koje su sudjelovale u njegovu donošenju, nije imao primjedbe.
