Predsjednik Republičkog odbora Saveza udruženja boraca Republike Srpske, Blagoja Gajić:
„To je bio istorijski događaj iz NOB-a i borci NOB-a tom događaju, kao istorijskom, poklanjaju dužnu pažnju.“
Predsjednik Saveza antifašista i NOR-a Kantona Sarajevo Ibro Čomić kaže kako dvojako doživljava 25. novembar - emotivno zato što je njegov otac bio vijećnik sva tri ZAVNOBiH-a, i istorijski, jer taj datum predstavlja najznačajniji dan u istoriji BiH:
„Datum, kada su se, u 25. noći novembra, predstavnici svih bh. naroda dogovorili da Bosna i Hercegovina bude ni srpska, ni hrvatska, ni muslimanska, nego jednako i hrvatska i muslimanska i srpska. Ta veličanstvena izjava i deklaracija u svakom slučaju i danas, i u svako vrijeme, predstavljaju jedini osnov opstanku i življenju države Bosne i Hercegovine.“
Devedesetdvogodišnji Krstan Bijeljac jedan je od vijećnika Prvog zasjedanja Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja BiH i učesnik Narodonog oslobodilačkog rata. Kaže da za njega antifašistička borba još nije završena:
„Ja mogu da vam kažem da sam sretan što sam ipak doživio da naša borba nije stradala i nije propala. Da imamo problema imamo, ali imali smo ih i onda. Mislim da i ove mlade generacije zaslužno nose jedan teret da se održi naše ljudsko dostojanstvo u ovome gradu i u ovoj državi.“
Svjetski poznati dirigent Oskar Danon takođe je bio borac Narodno oslobodilačke borbe. Učestvovao je na Prvom zasjedanju ZAVNOBIH-a i AVNOJ-a:
„Danas kada pogledamo nasilje, neprihvatanja drugih razmišljanja, kada se broje krvni zrnci, onda naravno, moramo da se zamislimo na koji način mi treba da nastavimo tu borbu protiv fašizma i crnog nacionalizma koji prerasta u jedan novi fašizam.“
Moderna državnost Bosne i Hercegovine je ustanovljena 25. novembra 1943. godine i u tome je značaj ovog praznika, kaže član predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić:
„BiH je tada dobila sve oblike države i to u sred Drugog svjetskog rata pod partizanskom borbom. Samim tim to je velika stvar. Sve ono što se tada dešavalo i što je zapravo ta deklaracija ZAVNOBIH-a, to je jedan dokument koji je zapravo prirodan način života u BiH.“
Šezdeset i pet godina nakon održavanja ZAVNOBiH-a, 25. novembar se samo u jednom dijelu Bosne i Hercegovine slavi kao Dan državnosti. Republika Srpska ovaj datum ne doživljava danom državnosti. Njeni politički lideri smatraju da je tadašnja BiH utemeljena kao sastavni dio Jugoslavije. O tome jedan od učesnika NOR-a, Raif Dizdarević, kaže:
„Ne obilježavati dan ZAVNOBiH-a znači ne priznavati državnost, obnovu državnosti i državu BiH, ne priznavati i ne poštivati principe na kojima je došlo do obnavljanja BiH, ne priznavati princip ravnopravnosti, ne priznavati princip zajedništva, ne priznavati princip jedinstva, jedinstva interesa, jedinstva u naporima za razvoj, dakle, to znači odricanje od svega onoga što je napredak, a ustvari vezivanje i nastavljanje nečega što je, istorijski gledano, najveće zlo koje smo doživjeli. U tome je taj veliki grijeh onih koji ne priznaju i ne poštuju 25. novembar, Dan ZAVNOBiH-a.“
Predsjednik Saveza udruženja boraca Narodnooslobodilačkog antifašističkog rata BiH Jure Galić:
„Mi moramo učiniti sve što se da učiniti da Bosna i Hercegovina bude jedinstvena, da BiH bude zajednička, da svi njeni narodi budu zajednički i jedinstveni, i da svi narodi i svaki građanin ovu državu, Bosnu i Hercegovinu, drži i smatra svojom.“
Za istoričara Dubravka Lovrenovića, nesporan je značaj 25. novembra kao datuma kada je usvojena rezolucija da je BiH i srpska i hrvatska i muslimanska. S druge strane, smatra Lovrenović, mnogo važnije je Drugo zasjedanje ZAVNOBiH-a u Sanskom Mostu:
„Zašto? Iz jednostavne činjenice što je tek ZAVNOBiH u Sanskom Mostu razriješio dilemu koju nije otklonio prvi ZAVNOBiH, a to je da li će BiH biti federativna jedinica u budućoj Jugoslaviji ili samo autonomna pokrajina. U tom smislu je prvi ZAVNOBiH zapravo bio početak, a onda je drugi ZAVNOBiH, i pogotovo treći, završio konstituiranje BiH kao federalne jedinice u sklopu Jugoslavije.“
Bosna i Hercegovina je vjerovatno jedina zemlja u svijetu koja nema Zakon o praznicima. Posljedica toga je da se državni praznici slave različito, u zavisnosti o kom bh. entitetu se radi. Takav je slučaj i sa 25. novembrom. I dok je u Federaciji BiH to neradni, u Republici Srpskoj je to radni dan, jer su u ovom bh. entitetu slavili 21. novembar, datum kada je potpisan Dejtonski sporazum. Stoga ne čudi da će samo dvojica članova Predsjedništva BiH upriličiti prijem povodom Dana državnosti, dok treći na prijem neće doći.
