U najnovijem izvještaju o napretku Crne Gore, Evropska komisija navodi da je korupcija i dalje posebno ozbiljan problem. Konstatuje se da je neefikasno gonjena, posebno u slučajevima korupcije na visokom novou. Izlazak iz tog začaranog kruga koruptivnih interesa moguće je jedino uz pomoć građana, kaže Petko Spasojević iz Odsjeka za suzbijanje privrednog kriminala:
"Kroz svoj operativni rad sakupljamo saznanja o korupciji, ali smatramo da građani mnogi više znaju o korupciji, da su doživjeli koruptivne stvari, i ovo je prilika da ih prijave."
RSE: Da li je bilo primjera da građani prijavljuju pokušaje korupcije?
Spasojević: Bilo je. Međutim, kada smo vršili analizu svih tih prijava ipak nijesmo zadovoljni sa kvalitetom. Dio građana nije shvatio što je pojam korupcija, na primjer, imali smo prijave zbog neriješenih imovinsko-pravnih odnosa, prijavu zbog konflikta u porodici ili nekih drugih stvari koje ne liče na korupciju.
Nakon informacija o korupciji, policija dalje vodi slučaj do okončanja krivičnog postupka, a kako je korupciju veoma često teško dokazati, pitamo Spasojevića što se smatra dokazom u postupku prijavljivanja korupcije.
"To sve zavisi od podataka sa kojima raspolažete. Ako neki ljekar traži novac za liječenje djeteta, ako se nekom studentu traže pare za polaganje ispita, ili ako neki policajac traži novačanu nadoknadu za uvjerenje službene radnje, svi ti koji su u saznanjima o pokušaju korupcije imaju pravo, imaju obavezu, imaju mogućnost da dođu u policiju i da prijave."
Kako se korupcija tajno odvija, tako se tajno i otkriva, pa u Odsjeku za suzbijanje privrednog kriminala kažu da garantuju tajnost dokaza:
"O samoj odluci kasnije u pretkrivičnom postupku odlučivaće tužilac. Policija na ovaj način garantuje tajnost samih podataka i tajnost izvršenja takozvanog prikupljanja dokaza jer se korupcija tajno odvija, a samim tim se i tajno otkriva."
Građani ipak rijetko požele da javno govore o korupciji, a još manje da istjeruju pravdu u mreži rođačkih i kumovskih političkih i finansijskih interesa u kojoj je većina makar indirektno uplatena. Kažu, riba se čisti od glave:
"Neće biti koristi ako i dalje samo budemo pričali o korupciji. Ako ne krenemo u obračun sa njom."
RSE: Ko treba da krene?
"Zna se ko treba da krene. Ne možemo to mi, obični građani, to mora da pokrene onaj iz institucije u kojoj se nalazi."
No, mogu li se institucije boriti protiv korupcije ako su i same upletene u mrežu privatnih interesa? A da to one jesu, potvrđuje izvještaj Evropske komisije koja konstatuje da je administrativna korupcija na lokalnom nivou i dalje visoka, posebno na primorju, usljed rastuće izgradnje i privatizacije javnih nabavki, dok je stopa presuda za korupciju izuzetno niska. Kada je riječ o presudama, iz Uprave za antikorupcijsku inicijativu najavljuju da će Crna Gora pratiti globalni trend kojim se kazne za korupciju proširuju na oduzimanje imovine u slučaju pravomoćnih presuda. Marija Novković iz Uprave za antikorupcijsku inicijativu:
"Uz zatvorske kazne, ono što je trend kako u našem krivičnom zakonodavstvu tako i na globalnom nivou, jeste da se počinioci koruptivnih krivičnih djela lišavaju imovine koju su stekli izvršenjem krivičnog djela, što ima dva jako bitna elementa u sebi. Prvo, takvi ljudi se lišavaju imovine kojom bi eventualno finansirali neku svoju dalju krivičnu aktivnost, a drugo, da vam pravo kažem, ponekad je kazna zatvora blaža u odnosu na oduzimanje imovine, jer to čovjeka zna mnogo više da zaboli."
