Hasić: Ključni uzroci trgovinskog deficita u BiH su prvenstveno loša privredna struktura, koja je, nažalost, recidiv prošlosti, zatim izostanak vanjskotrgovinske strategije koju su organi vlasti morali imati u svim ovim proteklim godinama, zatim loši strateški pravci u vođenju vanjskotrgovinske politike i izostanak strateških pravaca u unapređenju i razvoju izvoza, zatim dosta loša konkurentska sposobnost privrede BiH u odnosu na zemlje u regionu i šire, i izostanak bilo kakve vrste pomoći svih nivoa organa vlasti, od državne pa do kantonalne, kada su u pitanju infrastruktura, ono što se odnosi na sistem certificiranja, akreditacije, kvaliteta proizvoda i ostalog, i finansijske podrške koja je neophodna izvoznicima da bi se plasirali na svjetsko tržište.
RSE: Vi ste upozoravali vlasti u BiH prije nego što je pristupila CEFTI da će doći do porasta vanjskotrgovinskog deficita. Koliko ima veze CEFTA s ovim povećanjem?
Hasić: Potpisani Centralnoevropski sporazum o slobodnoj trgovini, zvana CEFTA, bio je nužno zlo. U svakom slučaju, on je predstavljao prijelazni period, ustvari prijelaznu polugu sa bilateralnih sporazuma o slobodnoj trgovini gdje smo imali priliku u roku od pet godina da napravimo pripremu i podizanje konkurentske sposobnosti privrede BiH u smislu da smo imali određene koncesije kada su u pitanju asimetrični pristupi. To nismo uradili, propustili smo tu priliku. I sredstva iz tog osnova su usmjerevana u neke druge svrhe, u neke druge pravce. Cilj je bio da se proširi trgovinska saradnja, da se na bazi dijagonalne kumulacije omogući pristup tržištima zemalja u regionu za proizvode BiH, zatim preko odgovarajućih iznosa investicija, što su izostale u ovom vremenskom periodu, da se poveća standard stanovništva i da se poveća zaposlenost u BiH. Ništa od ovoga nije ostvareno.
RSE: U kontekstu aktualnih nastojanja da se proda BH Telekom jer je to jedini način, kako kažu naši političari, da se Federacija domogne novca koji će uložiti u privredu, da li je prodaja Telekoma zaista jedini način da se pokrene privreda u BiH, odnosno u Federaciji u ovom slučaju?
Hasić: Nije ispravno prezentirati javnosti takav model nužnosti i neophodnosti brze privatizacije telekom operatera. Oni su zaista nacionalno bogatstvo ove zemlje, kao što je to bogatstvo i ostalih zemalja. Naime, model privatizacije telekom operatera zemalja u okruženju i šire pokazuje da se privatizaciji telekom operatera pristupilo dosta ozbiljno i zahtijevalo je duži vremenski period. Tražili su se modaliteti, uključivali su se stručni ljudi, javnost, mediji i ostalo i davali svoje sudove o privatizaciji telekom operatera. Po meni, najbolji način privatizacije telekom operatera, da bi se obezbijedila odgovarajuća sredstva koja će poslužiti razvoju kako Federacije tako i RS, jeste da ona ide postepeno. Mogući scenarij bio bi da ona ide 20 procenata privatizacije preko berze, gdje bi se dobila zaista velika sredstva s obzirom da je velika i ogromna cijena telekom operatera - uključujući i jedan i drugi operater u Federaciji, i ostaviti za jedan drugi vremenski period privatizaciju ostalog dijela od 75 posto. Na taj način država bi postigla efekte obzbjeđivanja jednog značajnog iznosa sredstava koji bi poslužio u razvojne svrhe, a drugi dio bi pripremala za neki drugi vremenski period. Taj model bi bio daleko racionalniji nego da se odjednom izgubi ovako nacionalno bogatstvo.
RSE: Šta su bh. vlasti konkretno uradile da naprave bolje poslovno okruženje u BiH budući da Vanjskotrgovinska komora svake godine u svojim izvještajima čitav splet mjera im prezentira kako bi to na najlakši, najbolji i najefikasniji način mogli uraditi? Da li su vas ikad poslušali?
Hasić: Nažalost, do sada takve analize, takva usmjerenja, akcioni planovi, mjere koje su predložene nisu uzimane u obzir i nisu dale efekte za privredu BiH. Ona se prvenstveno odnose na smanjenje trgovinskog deficita, unapređenje izvoza, unapređenje poslovnog ambijenta, zatim supstituciju uvoza, afirmaciju bh. prozvoda, brand name-a itd.
