Voditeljica Odjela za odnose sa javnošću Ekonomskog fakulteta u Sarajevu Melika Husić kaže da je vrlo bitno obratiti pažnju na stil odijevanja u poslovnom svijetu, bilo da smo uposlenici neke kompanije ili potencijalni klijenti:
„Prvi dojam se stječe o nekome nakon samo sedam sekundi, a za sedam sekundi vi možete vidjeti nečiji izgled i ono što se zove karizma - govor tijela te osobe. I za sedam sekundi taj je dojam formiran.“
Pravilno poslovno odijevanje stvara autoritet i sliku ozbiljnosti i odražava poslovni odnos prema partnerima. Tako su i zaposlenici Parlamentarne skupštine BiH prije dvije godine uveli kodeks o ponašanju i odijevanju. Svakodnevno se zahtijeva pristojna garderoba. Na posao ne mogu doći u kratkim pantalonama ili kratkim suknjama, prozirnoj odjeći, ili bretelama. Šef odnosa sa javnošću Parlamenta BiH Zlatko Vukmirović navodi da odijela, košulje i kravate nisu obavezni dio dres koda za svaki radni dan:
„Mi svo više nego drugi dužni da se u skladu sa načinom finansiranja našeg rada i načinom na koji dobijamo platu, a dobijamo je, kao što znate, iz budžeta, prema ljudima koji dolaze u ovu zgradu, prema ljudima koji dolaze bilo kakvim poslom u kontakt s nama odnosimo na jedan odgovarajući, ozbiljan, odgovoran način i da na isti takav način ni izgledom ne iritiramo nikoga.“
Pitanje dres koda u Parlamentu BiH ne odnosi se i na osobe koje posjećuju ovu instituciju. U Norveškoj, naprimjer, novinar može pratiti zasjedanje isključivo u odijelu i kravati. Prije četiri godine je fotoreporteru u Srbiji zabranjen ulazak u državni parlament zbog kratkih pantalona i dukserice. U BiH novinari nerijetko na skupštinska zasjedanja dolaze obučeni kako žele. Zlatko Vukmirović:
„Ne vodi o tome brigu Parlamentarna skupština BiH. Ima služba obezbjeđenja koja upozorava neprikladno obučene - da ne mogu doći ovdje šareni i polugoli itd.“
Tužilaštvo Kantona Sarajevo je još jedna institucija koja tek uvodi dres kod. Osobe koje rade sa strankama moraju biti propisno odjevene, dok se pravila pristojnog oblačenja za ostale uposlenike, kao i stranke, podrazumijevaju. Edina Pirija, iz službe za odnose sa javnošću sarajevskog Tužilaštva:
„Dešavalo se da stranka bude vraćena, ali ako je baš ono došla u šorcu ili majici na bretele, ali to se zaista u praksi rijetko dešava. Građani sami znaju ako dolaze u instituciju kao što je tužilaštvo, sud itd. da bi trebalo biti propisno i adekvatno obučeni.“
Najviše polemike bilo je o načinu oblačenja na fakultetima u BiH. Na Univerzitetu u Republici Srpskoj uveden je dres kod i za profesore i za studente. Odijela nisu obavezna, ali bretele, kratke suknje, papuče i kratke pantalone ne dolaze u obzir.
Profesor na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu Besim Spahić nije za uvođenje strogog dres koda. Nekadašnji pripadnik hipi pokreta smatra da nije bitno kako su profesori obučeni, već na koji način studentima prenose znanje:
„Vi procijenite da li vas više vole studenti ili đaci ležerno obučenog ili obučenog kao i oni, da s njima bar izvan formalne komunikacije na nastavi pričate ležerno, jezikom njihovim koji razumiju, ili da ste utegnuti i da kažem: ’Slušaj Adnan, imaš li ti djevojku, pazite...’, pa onda uzmem naočale i foliram. Ne znam. Ja sam za fleksibilnost, ali ipak sa dozom mjere i bez pretjerivanja.“
S druge strane, pitanje je i kako studenti dolaze obučeni na fakultet. I sam Spahić kaže da je nekad iznenađen načinom oblačenja, prije svega studentica koje čak na ispite dolaze sa velikim dekolteom i kratkom suknjom:
„Sad, što bi ono u crnogorskom žargonu rekli: ’Viđu, jadan, đe ću biti ćorav kod očiju, a gluh kod ušiju?’ Dakle, čovjek ne može, naravno, a da ne primijeti, svi smo ljudi. Nastojim koliko mogu da to ne bude nikakva entropija, remeteći faktor - i meni osobno ne smeta. Međutim, generalno možda bi trebala voditi računa svaka mlada djevojka da dok je na fakultetu, kad je nastava, kad je ispit u pitanju malo diskretnije ili nenapadnije se obuče.“
Za klijente banaka ili pošta u BiH ne postoje pravila oblačenja. Obezbjeđenje bi reagovalo samo ako bi se neko neodjeven ili potpuno neprimjereno obučen pojavio u ovim kompanijama.
Ipak, pravilo oblačenja na određenim mjestima nije samo pitanje propisanog dres koda. Naš izgled je naš logo. Od njega zavisi na koji način ćemo predstavljati sebe u javnosti i društvu. I to u prvih desetak sekundi.
