Konačna odluka o sudbini EUFOR-a u BiH znaće se u novembru, a tačan datum ukidanja misije još uvijek nije poznat. Govori portparol EUFOR-a u BiH Keri Korket:
„Ministri Evropske unije su se složili da razmatraju opciju odlaska misije EUFOR-a. Preporuke će biti izložene ministrima Evropske unije u novembru. U međuvremenu, EUFOR će nastaviti da Bosni i Hercegovini pruža podršku u sigurnosti.“
Iako je španska ministrica odbrane izjavila kako je završetak misije EUFOR-a u BiH već dogovoren, članovi Zajedničke komisije za odbranu i sigurnost Parlamenta BiH tvrde kako njih niko oko toga nije kontaktirao. Reakcije na moguću odluku da vojna misija EUFOR-a u BiH bude završena, i u ovoj Komisiji su različite, u zavisnosti iz kojeg entiteta su njeni članovi. Predsjedavajući Komisije i njegov prvi zamjenik, Branko Zrno i Šefik Džaferović, smatraju kako još uvijek nije vrijeme da EUFOR ode iz BiH, jer se za to nisu stekli uslovi.
„Nama te snage još uvijek trebaju. Ne zato da nam čuvaju mir, jer mir je tu, ne zato da bi djelovali na bilo koji način, jednostavno u smislu stabilnosti. Makar dotle dok BiH ne postane ili ne uđe uistinu u posljednju fazu ulaska u evroatlantske integracije.“
"Ono zbog čega ja smatram da se EUFOR ne treba povući iz BiH je činjenica da ukupan mandat međunarodne mirovne zajednice po Dejtonskom sporazumu, dakle i OHR-a i EUFOR-a, mora biti vezan za bh. evropski put i put Bosne i Hercegovine ka učlanjenju u NATO savez.“
Za razliku od Zrna i Džaferovića, član komisije Dušanka Majkić misli suprotno:
„Dužina boravka tih misija neće pomoći Bosni i Hercegovini, nego naprotiv. Ona joj odmaže jer čini sigurnijim domaće strukture vlasti da kažu: evo, ako mi to ne uradimo, uradiće neko drugi.“
I dok se članovi Komisije za odbranu i sigurnost Parlamenta BiH maltene kunu da nisu znali da EUFOR možda odlazi iz BiH, vojno-politički analitičar Gostimir Popović kaže da je to nemoguće i da se tu radi o zamajavanju javnosti:
„Evropska unija, EUFOR i Komesarijat, odnosno institucija za spoljnu politiku i bezbednost u Briselu, je veoma ozbiljna institucija i oni su sigurno obavestili i već razgovarali sa domaćim ljudima. Međutim, oni žele da operu ruke, da neko drugi za njih nešto urade. Dakle, nisu sposobni da preuzmu odgovornost. Prema tome, ja odgovorno tvrdim i spreman sam ući sa svakim u dijalog da su predstavnici Evropske unije sigurno u procesu donošenja ove odluke to uradili. Što oni žele sada to da iskoriste u neke druge svrhe i da se prepucavaju, to je drugo pitanje i bilo bi veoma dobro da počnu da uče od Institucije za spoljnju politiku i bezbednost u Briselu, kako se radi sa javnošću.“
Za razliku od bh. parlamentaraca, u Ministarstvu odbrane BiH kažu da su još prošle godine počeli sa popunjavanjem Ministarstva i definisanjem dokumentacije kako bi preuzeli nadležnosti od EUFOR-a. Zamjenica ministra Marina Pendeš nada se da će do kraja godine Ministarstvo i oružane snage BiH, zbog razvoja kapaciteta, uspjeti da preuzmu sve nadležnosti koje je do sada vodio EUFOR:
„Mislim da treba dobro prosuditi da li su i druge institucije razvile dovoljno kvalitetne kapacitete kako bi mogli preuzeti od EUFOR-a sve ingerencije. Što se tiče Ministarstva odbrane, ja vjerujem da smo uspjeli osposobiti i naše ljude i da smo uspjeli sve definirati, kako bi zadaće koje je dosad radio EUFOR, a tiču se odbrane, prešle na Ministarstvo odbrane.“
Misija EUFOR-a u BiH do sada je bila najveća vojna misija EU. Njena uloga sastojala se u osiguravanju Dejtonskog mirovnog sporazuma. Angažman EUFOR-a počeo je 2004. godine kada je preuzeo dužnost od NATO-a. Već početkom 2007. godine ministri odbrane EU odlučili su smanjiti broj vojnika sa 6000 na 2500 koliko ih i sada boravi u BiH.
