U Rezoluciji Parlamentarne skupštine Vijeća Evrope od vlasti BiH traži se, između ostalog, da reformišu entitetsko glasanje u Parlamentu BiH, te ukidanje, kako je ocijenjeno, diskriminatorskih odredbi Ustava o izboru članova Predsjedništva i Doma naroda. Parlamentarna skupština Vijeća Evrope odbacila je i inicijative vlasti Republike Srpske kojima se podrivaju državne institucije. To se posebno odnosi na deklaraciju o mogućem referendumu za osamostaljenje RS. Usvojena Rezolucija izazvala je brojne reakcije, posebno predstavnika vlasti koji dolaze iz Republike Srpske. Tako je predsjedavajući Vijeća ministara BiH Nikola Špirić izjavio da nikakave rezolucije koje se donose izvan BiH ne nude mnogo dobrog za BiH. Špirić smatra da se njima ne traži budućnost, već krivac za prošlost u BIH:
„Ja bih jako volio, zapravo, bio bih sretan da postoji neka rezolucija koja je proizvod dogovora unutar BiH. Zato mislim da nije dobro da rezolucije koje dolaze izvan BiH dodatno dijele Bosnu i Hercegovinu. Ja se bojim da će ova Rezolucija proizvesti više štete nego koristi, iako ne sumnjam možda i u najbolje namjere onih koji misle da tim rezolucijama mogu pomoći. Ja kažem da svaka rezolucija o BiH koja se donese izvan Bosne je kora od banane za Bosnu i Hercegovinu.“
Reagovao je i predsjednik Vlade RS, Milorad Dodik. On ocjenjuje, kako navodi portparol Biljana Bokić, da Parlamentarna skupština Vijeća Evrope ne shvata složenost odnosa u BiH koja ni 13 godina nakon rata nije uspjela pronaći unutrašnji konsenzus:
„Rezolucija Savjeta Evrope preporučuje izmjene entitetskog glasanja, što bi značilo odustajanje od institucionalnih mehanizama na kojima počiva Dejtonski mirovni sporazum i kojima je u BiH uspostavljen balans, što predstavnici RS nikada neće prihvatiti.“
U SDP-u BiH kažu da, sve i da je Rezolucija Parlamentarne skupštine Vijeća Evrope obavezujuća, u BiH se ne bi provodila, jer se ovdje ne poštuju ni odluke Ustavnog suda. Zastupnica ove političke partije u Parlamentu BiH, Mirjana Malić:
„Sigurno da s ovakvom konstelacijom vlasti i ovakvim njihovim poimanjem prava jednog, drugog ili trećeg navodnog zastupnika konstitutivnih naroda, nema nikakvu šansu. Nažalost, ja sam strašno pesimistična i mislim da će ovo biti, kao što jeste bila već u Strazburu, jedna bruka Bosne i Hercegovine, a onda, što se tiče implementacije Rezolucije, još jedan naš neuspjeli pokušaj, odnosno, neće biti ni pravog pokušaja. Sve je to hinjenje pokušaja da dostignemo evropske standarde.“
Rezolucija koju je Parlamentarna skupština Vijeća Evrope izglasala, a koja se tiče Bosne i Hercegovine, predstavlja kontinuitet stavova ove institucije kada je BiH u pitanju, smatra profesor ustavnog prava Kasim Trnka. On kaže da je i do sada Parlamentarna skupština Vijeća Evrope u više navrata ukazivala da se u BiH radi o krajnje neefikasnom i nedovoljno demokratskom ustavnom uređenju koje ne može odgovoriti zahtjevima koji se postavljaju pred jednu modernu, demokratsku državu, posebno onu državu koja želi postati članicom Evropske unije. Na naše pitanje da li je moguće da se u BiH ispoštuje Rezolucija Parlamentarne skupštine Vijeća Evrope, iako nije obavezujuća, u ovakvoj političkoj situaciji, Trnka odgovara:
„Sigurno da će određene političke opcije kojima ne odgovaraju ovakve ocjene, nastaviti i dalje da se ponašaju kako su se i do sada ponašale. Međutim, međunarodna zajednica, pa i domaće političke snage, moraju koristiti stalno tu argumentaciju koju je iznijelo Vijeće Evrope i posebno da u budućim raspravama o ustavnim promjenama pokušaju implementirati te stavove u ustavno rješenje u BiH. Tu međunarodna zajednica neće ići, naravno, nikada sa nekim novim nametanjem ustava, iako ga je ona sama skrojila za BiH, ali ona još uvijek ima izuzetno jake mehanizme da, ako to stvarno želi, može i da izvrši uticaj na domaće političke snage da čine ozbiljnije korake naprijed.“