Dostupni linkovi

Prijeti tržišni monopol


Ako hrvatski Agrokor uspje na tenderu da kupi podgoričku firmu «Duvan komerc» postavlja se pitanje da li postoji opasnost da jedna strana firma dobije monopol nad distribucijom štampe i cigareta u Crnoj Gori.

Hrvatski "Agrokor" Ivice Todorića već u Crnoj Gori ima preko 200 maloprodajnih objekata štampe i cigareta do kojih je došao kupovinom “Štampe» i "Trgopresa". "Agrokor" se sada sa srpskom firmom "Futura plus" Stanka Caneta Subotića, kontroverznog biznismena sa Interpolove potjernice, takmiči na tenderu za kupovinu još 100 trafika i skladišta koje su trenutno i vlasništvu "Duvan Komerca", dok su crnogorske firme "Bar Kod" i "Rokšped" odustali od tog posla, iako su ranije bili otkupili tendersku dokumentaciju.

Crna Gora je trenutno pred dvostrukom opasnošću, Ukoliko "Agrokor" dobije na tenderu praktično bi dobio monopol nad distribucijom štampe i cigareta, a ukoliko trafike pripadnu "Futuri plus" na to profitabilno crnogorsko tržište bi ponovo zagazilo lice na Interpolove potjernice. Lider Pokreta za promjene Nebojša Medojević kaže da Crna Gora ima neefikasne antimonopolske zakone i mehanizme za predupređenje takve situacije:

"Država Crna Gora još uvijek nije ni počela da izgrađuje te institucije koje treba da regulišu haos na crnogorskom tržištu u svim segmentima. Tu je i posljedica jedne ideologije koja u Crnoj Gori vlada, ne tržišnih odnosa nego ideologije tržišta, koje je od 2000. godine u Crnoj Gori vladajuća, gdje se praktično zastupala teza da država ne treba ništa da radi u ekonomiji niti da utiče na cijene, niti da na bilo koji način uzima učešće u regulisanju odnosa između tržišnih igrača. To nas je dovelo u ovu poziciju da su već u mnogim oblastima osnovani karteli, a u drugima imamo apsolutni monopol. Crna Gora je mala i pogoduje takvim procesima. Za relativno kratko vrijeme može da se to stekne, nešto, za što recimo, u velikim ekonomijama treba dosta vremena i dosta međusobnih preuzimanja, akvizicija da bi se nekad došlo u takvu situaciju."

Zoran Perišić, direktor Uprave za konkurenciju, podsjeća da je u Crnoj Gori od 2006. na snazi Zakon o zaštiti konkurencije koji definiše tri moguće zabranjene radnje:

"To je dominantan položaj na tržištu ili ovo što vi često kažete monopolski položaj na tržištu. Monopolski položaj na tržištu podrazumijeva sto posto učešće na tržištu kada jedna firma pokriva kompletno tržište. U tom slučaju se ne može pričati o takvom položaju, možemo pričati o eventualno nekom dominantnom položaju i tržištu. Druga radnja koju definiše ovaj zakon je zakon koji definiše sporazume ili opet kako se često nazivaju karteli i treća radnja koju sankcioniše, odnosno definiše ovaj zakon je pitanje koncentracije to se konkretno odnosi na vaše pitanje. Koncentracija znači spajanje dva i više preduzeća ili kupovina određenog preduzeća sticanjem učešća u kontroli nad drugim preduzećem."

Medojević je ipak kategoričan da Crna Gora nema institucije dorasle trenutnoj situaciji:

"Žrtva svakog monopola je krajnji kupac koji plaća veću cijenu zato što ne postoji tržišna konkurencija. Mi smo apsolutno na repu tih događaja i ne samo što nemamo institucije, recimo, najliberalnija ekonomija svijeta kao što su Sjedinjene Američke Države imaju itekako jaku i razgranatu mrežu institucija koje prate učešće određenih igrača na tržištu."

U Upravi za zaštitu konkurencije, međutim, tvrde da će se detaljno pozabaviti kupovinom maloprodajnih objekata za distribuciju štampe i cigareta i da imaju mogućnost da stanu na put mogućim monopolistima. Zoran Perišić:

"Preduzeće, kompanija koja hoće da preuzme kontrolu nad drugom kompanijom je u obavezi da prijavi tu koncentraciju Upravi za zaštitu konkurencije i to je ta preventiva kojom država na neki način spriječava stvaranje nekih dominantnih položaja na tržištu država. Ne mislim da zabranimo kupovinu tu, tu je krajnji mehanizam."

Direktor i glavni i odgovorni urednik "Dana" Mladen Milutinović smatra da je monopol nad distrubucijom jedan od najvećih neprijatelja izdavača:

"Da ne bi došli u situaciju da u slučaju da ne možemo da se dogovorimo oko određenih uslova poslovanja dođete u situaciju da više nemate gdje ili da vam neko iz svojih ličnih razloga isključi prodaju novina. To su sve rizici i to veoma veliki za izdavača i iz tog razloga smatram da država na tome mora da posveti izuzetnu pažnju."

  • Slika 16x9

    Petar Komnenić

    Školovao se u SAD, Podgorici i Beogradu. Dugogodišnji novinar RSE. Najčešće se bavi temama ratnih zločina, korupcije, pravosuđa.

XS
SM
MD
LG