U izvještaju eksperata UNESCO-a, koji će biti razmatran na sjednici Komiteta za svjetsko kulturno nasljeđe, uz ostalo se navodi kako nijedna od preporuka koja se odnosi na izgled Hotela „Ruža“ nije ispoštovana - osim zaustavljanja daljne izgradnje hotela. Novi hotel svojim izgledom ugrožava arhitektonsko-historijsku cjelinu stare jezgre grada Mostara i Stari most kao spomenik svjetske baštine i u potpunoj je protivriječnosti sa menadžment planom koji je bio dijelom nominacijskog dokumenta za UNESCO-ovu listu.
Slobodan Šoja, predsjednik državne komisije za suradnju s UNESCO-om:
„Po principu i po pravilu Komiteta za svjetsku baštinu dovoljna su dva kriterijuma i dva razloga da se nešto stavi na listu ugrožene svjetske baštine. Znači, to se može lako dogoditi. Međutim, ja sam ubijeđen da se to neće dogoditi iz prostog razloga što je stručna komisija koja je došla, došla, za nas srećom, prekasno. Znači, nekoliko dana uoči zasjedanja ona je već dala izvještaj. Prema tome, teoretski država nema dovoljno vremena da sve preporuke koje tu stoje ispuni.“
Podsjetimo da je investitor, zajedno sa Komisijom za zaštitu nacionalnih spomenika BiH, u nekoliko navrata kazao kao su kompromisi postignuti, odnosno da će nova prostorna analiza koja je urađena kao odgovor UNESCO-u potvrditi kako nije potrebno skidanje četvrtog sprata hotela. Pa ipak, zadnji izvještaj eksperata UNESCO-a još je rigorozniji. Zahtijeva se puna implementacija menadžment plana, što ne isključuje mogućnost rušenja sagrađenog objekta, ne samo skidanje četvrtog sprata. Šoja dodaje:
„Ostaje opet neka mogućnost da ne bude cijelog rušenja. Međutim, ono što je suština, novi hotel, rješenje mora biti i pratiti duh starog hotela Zlatka Ugljena, koga oni nazivaju remek djelom. To znači da će tom rečenicom biti faktički skoro moguće čak rušenje cijelog hotela.“
Dubravko Lovrenović, član Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika BiH, naglašava kako je, unatoč optužbama iz državne komisije za suradnju s UNESCO-om, na problem Hotela „Ruža“ upozoravao još prije dvije godine. Dok ističe kako je primjer „Ruže“ pokazatelj neefikasnosti aktuelne vlasti, Lovrenović podsjeća i na drugu stranu priče:
„Ja sam potpuno siguran da se rješenje može iznaći. U cijeloj priči je i pitanje investitora. Investitor je zaista gradio na osnovi legalne dokumentacije. Tu dokumentaciju mu je izdalo određeno tijelo u Mostaru. To tijelo danas više ne postoji. Grad Mostar, s druge strane, nije financijski toliko moćan da sutra obešteti investotora. I u cijeloj toj priči, naravno, ne može biti zanemarena ova činjenica.“
Kako je i pod kojim uslovima izdana dozvola za novi hotel sa četiri sprata, iako je u menadžment planu naveden izgled manjeg, prijeratnog hotela, mostarski gradonačelnik Ljubo Bešlić danas nije želio komentirati. Što očekuje od sjednice Komiteta za svjetsko nasljeđe, Bešlić, inače član bh. delegacije, za naš radio kaže:
„Način odlučivanja Komiteta, ja sam prisustvovao kad smo ušli na listu svjetske kulturne baštine, je takav da vam to niko ne može reći. Komitet odlučuje, a u Komitetu sjedi 21 veleposlanik svoje zemlje, i oni donose na samoj sesiji odluku. Ovo što smo mi dobili, to je stav stručnjaka IKOMOS-a i moram reći da je stav stručnjaka IKOMOS-a uvijek jedan objektivan stav, na temelju koga se i vodi rasprava.“
Ukoliko se naveden preporuke ne ispoštuju ili, kako se navodi u izvještaju, ukoliko država drastičnim mjerama ne primora investitora da značajno promijeni izgled hotela, stručnjaci UNESCO-a u svom izvještaju preporučuju da se na sjednici u februaru 2009. razmotri skidanje Starog mosta sa liste zaštićenih na listu ugroženih spomenika kuluture, što je, zapravo, i prvi korak ka skidanju Mosta s UNESCO-ove liste.
Ovu mogućnost većina Mostaraca s kojima smo danas razgovarali je odbacila, uz apel da odgovorni konačno počnu rješavati navedeni problem:
„Šteta bi bilo zaista - za grad, za situaciju. Barem da nešto imamo, i onako nam je sve nakaradno.“
„Ja mislim da to nije proporučivo. Stari most je za Mostar je život. Ja mislim da se trebaju svim silama svi mogući faktori boriti da do toga ne dođe.“
„Vjerojatno će nakon drugog sedmog biti nešto jasnije.“
