Stranka za BiH uputila je u parlamentarnu proceduru zahtjev za razmatranje po hitnom postupku izmjena Izbornog zakona BiH koji se odnosi na način izbora u Srebrenici. Izmjenama se predviđa da građani koji su živjeli do 1991. godine na teritoriji opštine Srebrenica mogu odlučiti da li će glasati u opštini u kojoj sada žive, ili u Srebrenici gdje su imali prijavljeno prebivalište do 1991. godine i bili na biračkim spiskovima.
Izmjenama su se protivile političke partije iz Republike Srpske (RS) uključujući i lidera Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika. Dodik je svoj stav promijenio nakon jučerašnjeg sastanaka sa visokim predstavnikom u BiH Miroslavom Lajčakom:
“Imajući u vidu specifičnu težinu, političku pa i moralnu, same Srebrenice, činjenicu da značajna pažnja međunarodne javnosti postoji vezano za Srebrenicu, činjenicu da RS želi da na adekvatan način reaguje na sve zahtjeve koji dolaze od različitih ljudi koji žive na ovom prostoru, mislimo da bi to bio fer i mogući način za rješavanje pitanja.”
Visoki predstavnik Miroslav Lajčak kaže da je želja međunarodne zajednice da od mjesta tragedije Srebrenica treba postati simbol državničke, političke mudrosti, odgovornosti i perspektive ekonomskog razvoja:
Miroslav Lajčak“Zato tražimo rješenje u vezi sa izborima koje će biti demokratsko, fer, pravedno, koje će otvoriti šanse za fer izbore. I meni je drago da i današnji sastanak, koje je jedan u nizu sastanaka koje imamo zadnjih nekoliko nedjelja sa političkim liderima BiH, vodi prema tome da se postigne jedno političko rješenje domaće, autentično, koje će upravo te uslove stvoriti.“
Poslanici Srpske demokratske stranke najavili su da će glasati protiv izmjena Izbornog zakona zbog dva razloga. Prvi je što smatraju da izmjene nisu utemeljene u Ustavu BiH i Ustavu RS-a. O drugom razlogu poslanik Mirko Okolić kaže:
„Mi ne vidimo potrebe za izmjene i dopune Izbornog zakona BiH, zato što je već moguće da Bošnjaci dobiju načelnika u Srebrenici, zato što SNSD nije podržao prijedlog da se izađe sa jednim kandidatom za načelnika ispred stranaka iz RS-a u Srebrenici, tako da Bošnjaci imaju velike šanse, gotovo stopostotne da dobiju načelnika u Srebrenici iz reda bošnjačkog naroda.“
Srebreničani okupljeni u različitim udruženjima podržavaju izmjene zakona smatrajući da jedino na taj način Bošnjaci mogu biti nosioci vlasti u tom gradu. Predsjednik Asocijacije studenata Srebrenice Almir Salihović:
„Neke od aktivnosti su organizovanje javnih tribina. Mi radimo organizaciju javne tribine u Sarajevu. Zatim ćemo organizovati niz okruglih stolova po svim izbjegličkim centrima, odnosno mjestima gdje ima više našeg stanovništva. Slaćemo studente da se prijave u Srebrenici.“
Predstavnica Udruženja “Žene Srebrenice” Hajra Ćatić:
„Da nam se ne bi ponovo stavile rampe i ne bi stavile željezne šipke, da mi nemamo pravo i da ne bi Srebrenica nestala, i čitavo Podrinje. Znači da nam se omoguće naša prava koja sad tražimo, pogotovo u izbornoj kampanji gdje su nas ograničili sa ovim ličnim dokumentima koje su nam izdali sad i kojim su nam uslovili, takoreći, kako i šta.“
Prema postojećem Izbornom zakonu BiH građani pravo glasa ostvaruju u opštinama u kojima su registrovani, odnosno gdje su izvadili ličnu kartu. Ovo se odnosi na sve bh. građane, bez obzira što je većini njih mjesto stanovanja do 1991. godine bila neka druga opština.
Izmjenama su se protivile političke partije iz Republike Srpske (RS) uključujući i lidera Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika. Dodik je svoj stav promijenio nakon jučerašnjeg sastanaka sa visokim predstavnikom u BiH Miroslavom Lajčakom:
“Imajući u vidu specifičnu težinu, političku pa i moralnu, same Srebrenice, činjenicu da značajna pažnja međunarodne javnosti postoji vezano za Srebrenicu, činjenicu da RS želi da na adekvatan način reaguje na sve zahtjeve koji dolaze od različitih ljudi koji žive na ovom prostoru, mislimo da bi to bio fer i mogući način za rješavanje pitanja.”
Visoki predstavnik Miroslav Lajčak kaže da je želja međunarodne zajednice da od mjesta tragedije Srebrenica treba postati simbol državničke, političke mudrosti, odgovornosti i perspektive ekonomskog razvoja:
Poslanici Srpske demokratske stranke najavili su da će glasati protiv izmjena Izbornog zakona zbog dva razloga. Prvi je što smatraju da izmjene nisu utemeljene u Ustavu BiH i Ustavu RS-a. O drugom razlogu poslanik Mirko Okolić kaže:
„Mi ne vidimo potrebe za izmjene i dopune Izbornog zakona BiH, zato što je već moguće da Bošnjaci dobiju načelnika u Srebrenici, zato što SNSD nije podržao prijedlog da se izađe sa jednim kandidatom za načelnika ispred stranaka iz RS-a u Srebrenici, tako da Bošnjaci imaju velike šanse, gotovo stopostotne da dobiju načelnika u Srebrenici iz reda bošnjačkog naroda.“
Srebreničani okupljeni u različitim udruženjima podržavaju izmjene zakona smatrajući da jedino na taj način Bošnjaci mogu biti nosioci vlasti u tom gradu. Predsjednik Asocijacije studenata Srebrenice Almir Salihović:
„Neke od aktivnosti su organizovanje javnih tribina. Mi radimo organizaciju javne tribine u Sarajevu. Zatim ćemo organizovati niz okruglih stolova po svim izbjegličkim centrima, odnosno mjestima gdje ima više našeg stanovništva. Slaćemo studente da se prijave u Srebrenici.“
Predstavnica Udruženja “Žene Srebrenice” Hajra Ćatić:
„Da nam se ne bi ponovo stavile rampe i ne bi stavile željezne šipke, da mi nemamo pravo i da ne bi Srebrenica nestala, i čitavo Podrinje. Znači da nam se omoguće naša prava koja sad tražimo, pogotovo u izbornoj kampanji gdje su nas ograničili sa ovim ličnim dokumentima koje su nam izdali sad i kojim su nam uslovili, takoreći, kako i šta.“
Prema postojećem Izbornom zakonu BiH građani pravo glasa ostvaruju u opštinama u kojima su registrovani, odnosno gdje su izvadili ličnu kartu. Ovo se odnosi na sve bh. građane, bez obzira što je većini njih mjesto stanovanja do 1991. godine bila neka druga opština.
