Iako je nova zgrada Vlade odavno obnovljena donacijama grčkih vlasti, još uvijek nije useljena.
Bosna i Hercegovina godišnje izdvaja 20 miliona maraka za zakup prostorija u kojima su smještene državne institucije. Do početka 90-tih nekadašnje republičke organizacije uprave bile su smještene u jednoj zgradi, koja je izgrađena 1974., i u to vrijeme bila je najprestižnija zgrada bivše Jugoslavije u kojoj je smještena vlada. Zgrada je tokom rata totalno devastirana, a nekadašnji sjaj vraćen joj je novcem kojeg je obezbijedila grčka Vlada. Prošle godine je predata institucijama BiH na korištenje i dobila je novi naziv - Zgrada bosansko-grčkog prijateljstva. Iako je od tada prošlo nekoliko mjeseci, u zgradu se još uvijek niko nije uselio.
Bosna i Hercegovina godišnje izdvaja 20 miliona maraka za zakup prostorija u kojima su smještene državne institucije. Do početka 90-tih nekadašnje republičke organizacije uprave bile su smještene u jednoj zgradi, koja je izgrađena 1974., i u to vrijeme bila je najprestižnija zgrada bivše Jugoslavije u kojoj je smještena vlada. Zgrada je tokom rata totalno devastirana, a nekadašnji sjaj vraćen joj je novcem kojeg je obezbijedila grčka Vlada. Prošle godine je predata institucijama BiH na korištenje i dobila je novi naziv - Zgrada bosansko-grčkog prijateljstva. Iako je od tada prošlo nekoliko mjeseci, u zgradu se još uvijek niko nije uselio.
Nacionalni koordinator zadužen za useljenje, ujedno i zamjenik ministra finansija Fuad Kasumović:
„Zašto se čeka ovih 5 ili 6 mjeseci je sljedeće: da bismo raspisali tender, pošto se radi od oko 2,5 miliona - samo je jedan tender - mora biti po zakonu međunarodni. A za međunarodni tender morate prvo sačekati bar 10 dana da vam to objavi Službeni glasnik, onda mora taj tender biti otvoren 42 dana, pa morate ostaviti 7 dana da evoluirate ponude, pa poslije toga ostavite im rok za žalbe 15 dana, pa se oni žale, pa im odgovorite, pa onda uredu za žalbu ostavite 15 dana.“
Nekadašnja zgrada Izvršnog vijeća ima 19 spratova. Građena po evropskim standardima, imala je centralnu pisarnicu, moderno opremljenu štampariju, poštu, banku, turistički biro, pa čak zdravstvenu i zubotehničku ordinaciju. Sadašnje strukture vlasti kažu kako im je ta zgrada premala i da se u nove prostorije neće moći useliti sva ministarstva, već samo njih 5. Na taj način iz budžeta BiH godišnje će se izdvajati umjesto 20,18 miliona konvertibilnih maraka za zakup prostora ostalih državnih institucija koje neće biti smještene u novu zgradu.
Iako nacionalni koordinator zadužen za useljenje Fuad Kasumović ne krije da se vlasti ponašaju nedomaćinski trošeći toliko novac za kirije, navodi i da država nema apsolutno nikakvog plana da riješi taj problem:
„Nažalost, ja smatram da je to jedan projekat ljudi koji na sve načine hoće da pokažu kako država ne može funkcionisati.“
Iako je u toj zgradi nekadašnjeg Izvršnog vijeća do 90-tih godina prošlog vijeka bilo zaposleno 1.060 ljudi, bivšem potpredsjedniku Izvršnog vijeća profesoru Mirku Puljiću nevjerovatnim zvuči da danas u tu istu zgradu ne mogu biti smještene sve zajedničke institucije države:
„Možda odgovor na pitanje treba tražiti u množenju te administracije u onom smislu u kome raniji članovi Izvršnog vijeća, dakle članovi vlade, odnosno ministri - kako ovi danas sebe vole zvati - imaju ne samo sekretarice i vozače nego imaju i šefove kabineta, a u ono doba, ja ga u šali zovem u nedemokratskom vremenu, odnosno nedemokratskom sistemu - samo je predsjednik Izvršnog vijeća imao svoj kabinet i šefa kabineta.“
Govori bivši sekretar Skupštine SR BiH Mustafa Pirija:
„Nije bilo teorije da bilo ko prigovori da je ovdje tijesno, ili da ovdje nema mjesta. Ne sjećam se da je iko od članova Izvršnog vijeća ikad rekao kako mu je to tijesno. A mi smo stalno o tome vodili računa, i ne samo u republičkim organima uprave, takva aktivnost odvijala se i u opštinama.“
Ministarstva koja će biti useljena u novu zgradu trenutno su smještena u zgradi Parlamenta BiH. U toj instituciji kažu da zbog njihovog „privremenog“ boravka koji traje već godinama, parlamentarci okupljeni u dva doma, 11 poslaničkih klubova i 15 stalnih komisija nemaju prostora za rad.
Prema sadašnjem prijedlogu u zgradi državnog parlamenta i dalje će ostati Služba za zajedničke poslove koja zapošljava 120 radnika, CIPS i predsjedavajući Vijeća ministara. Sekretar Službe za zajedničke poslove Aljoša Čampara:
Prema sadašnjem prijedlogu u zgradi državnog parlamenta i dalje će ostati Služba za zajedničke poslove koja zapošljava 120 radnika, CIPS i predsjedavajući Vijeća ministara. Sekretar Službe za zajedničke poslove Aljoša Čampara:
„Mi ćemo se rukovoditi i pitanjima koje institucije plaćaju zakup u gradu Sarajevo. Naravno da nam je prioritet da, ako mi budemo mogli, riješimo te institucije.“
Niko od predstavnika vlasti ne može reći u ovom trenutku kada će biti useljena Zgrada bosansko-grčkog prijateljstva. Sudeći prema procedurama koje se moraju provesti, biće dobro ako to bude do kraja ove godine. Bez obzira na to budžetski korisnici će i dalje iz svog džepa izdvajati novac za kirije ministarstava, agencija i drugih državnih institucija jer predstavnici bh. vlade kažu da je prioritet države do sada bio kupovina zgrada u kojima su smještene bh. ambasade u svijetu. Gradnja zgrada za državne institucije, kao i sve drugo, po svemu sudeći je političko pitanje.
