Kao i što se očekivalo, na Komisiji za odbranu i sigurnost Parlamenta BiH protiv njihovog usvajanja bili su članovi iz Stranke demokratske akcije, Socijaldemokratske partije i Srpske demokratska stranke.
Iako im koalicioni partneri zamjeraju što se nisu pridržavali načela koje su dogovorili čelni ljudi stranaka koji čine skupštinsku većinu, u SDA kažu da taj dogovor nije u potpunosti ispoštovan. Na naše pitanje da li će zadržati svoje stavove i ako to znači da BiH zbog neusvajanja zakona o reformi policije ne potpiše sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, jedan od čelnih ljudi SDA Šefik Džaferović odgovara:
„Ne može se suditi o našem odnosu prema evropskom putu spram postojećim zakonima o policijskoj strukturi u BiH. Mislim ovo nije reforma u skladu s tri evropska principa.“
Član Komisije za odbranu i sigurnost ispred SNSD-a Dušanka Majkić kaže da je SDA izašla iz okvira Mostarske deklaracije, koju je potpisao lider te političke partije Sulejman Tihić, te da su ispoštovana sva tri uslova pomenute deklaracije. Pored SDA, za Dušanku Majkić krivicu što zakoni nisu usvojeni na sjednici Komisije snose i SDP i SDS:
„SDS koji se nije uopšte izjašnjavao o amandmanima, ali glasa protiv zakona. To znači ponovo njegovanje tradicije što gore, to bolje. A SDP - radi se čak o licemjernom stavu da je na posljednjoj sjednici Doma naroda usvojena rezolucija o ubrzanom procesu pristupanja BiH u članstvo EU koju je podnio SDP, a poslije toga ’nećemo da glasamo’ zakone koji su ključni za potpisivanje sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju.“
U SDP-u, kao i u SDS-u negiraju tvrdnje Dušanke Majkić navodeći da su opozicione partije i da ih ionako niko ništa nije pitao kad je reforma policije dogovarana. Poslanik SDP-a u državnom parlamentu Jozo Križanović:
„Mi smo opoziciona partija. Tu postoji parlamentarna većina koja ima kapacitet da mijenja Ustav, a ne da donosi obične zakone.“
Poslanik SDS-a Mirko Okolić:
„Ne može sada biti kriv SDS kao opoziciona stranka zato što je SDA koja je potpisala sporazum u Mostaru, koja je vladajuća stranka, aterirala i zato što je promijenila mišljenje. Sve su to nekakve igre u koje opoziciona stranka ne može da uđe u ovom momentu.“
Svoje razočarenje zbog neusvajanja zakona o reformi policije na sjednici Komisije za odbranu i sigurnost ne kriju i u Kancelariji visokog predstavnika u BiH. U OHR-u očekuju da ta nadležna institucija ne propusti priliku da da pozitivan izvještaj o reformi policije na svojoj sljedećoj sjednici. Portparol Oleg Milišić:
„U pitanju je nešto mnogo veće od same reforme policije. Stav koji usvoje parlamentarne stranke će odlučiti da li je moguće otvoriti evropsku perspektivu za BiH i njene građane.“
Prema postojećem pravilniku, sjednica Komisije za sigurnost i odbranu na kojoj bi se ponovo raspravljalo o reformskim zakonima o policiji, kaže predsjedavajući Komisije Branko Zrno, može biti zakazana pet dana nakon posljednjeg zasjedanja. Prema njegovim riječima, iako nisu dobili saglasnost Komisije, Zastupnički dom državnog parlamenta zakone može ponovo vratiti u komisijsku proceduru:
„Obnavljaju se amandmani i obnavlja se kompletna procedura. Nakon toga zakoni ponovo idu u Parlament. To je način na koji zakoni ostaju živjeti, ostaju aktualni i otvaraju mogućnost prihvaćanja.“
Sjednica Zastupničkog doma državnog parlamenta na kojoj će se razmatrati zakoni o reformi policije zakazana je za 18. mart. Ishod glasanja o ovom zakonu još uvijek je nepoznat. Istovremeno, visoki predstavnik u BiH Miroslav Lajčak je početkom sedmice poručio da će oni bh. političari koji ne budu glasali za zakon snositi krivicu ako BiH u aprilu ne potpiše sporazum o stabilizaciji i pridruživanju.
