Mostarsko prigradsko naselje Bačevići međunarodni predstavnici često ističu kao primjer uspješnog, gotovo stopostotnog povratka mladih i starih prijeratnih stanovnika srpske nacionalnosti. Ipak, deset godina nakon povratka samo tri stanovnika Bačevića su i zvanično zaposlena. Ostali, poput Ratka Gašića koji je do rata radio na željeznici, preživljavaju od poljoprivrede:
„Službeno imamo samo zaposleno troje milicionera, a sve ostalo što radi to je par ljudi, to je problematično, rade na divlje.“
Prema nezvaničnim podacima na području mostarske općine danas živi oko 9.000 Srba, od kojih u odnosu na popis stanovništva iz 1991. godine u institucijma vlasti, odnosno državnim firmama radi svega 0,01 posto. Porazne mostarske statistike osam godina od donošenja odluke o konstitutivnosti naroda ipak nisu svojstvene samo Mostaru, podvlači za naš radio ekspert ustavnog prava Kasim Trnka:
„Ako se samo podsjetimo da je po popisu stanovništva iz 1991. godine na današnjoj teritoriji RS-a bilo 46 posto nesrpskog stanovništva. E sad treba zamisliti situaciju ako bi tih 46 posto bilo od ministarstava, od opštinskih institucija, od škola, od fakulteta, od domova zdravlja i svih javnih institucija koje rade, bitno bi bila drukčija situacija - a, naravno, i u dijelovima Federacije jer, nažalost, i na teritoriji Federacije se to ne provodi.“
Predsjednik Hrvatske stranke prava Đapić dr. Jurišić, Zvonko Jurišić i zvanično je od visokog predstavnika zatražio da se ispoštuje Zakon o državnoj službi BiH kojim se nalaže da zaposlenost konstitutivnih naroda bude po popisu stanovništva iz 1991. godine - od općinskih do državnih institucija, ali i da se odluka o konstitutivnosti naroda u potpunosti i pravedno provede. Naime, za Jurišića je sporna struktura entitetskih vlada koju je, podsjetimo, na tragu odluke o konstitutivnosti naroda nametnuo visoki predstavnik. Pravično bi rješenje koje visoki predstavnik «treba ispraviti», dodaje predsjednik HSP-a, pretpostavljalo jednak broj ministara iz sva tri naroda u oba entiteta:
“U federalnoj vladi su osam Bošnjaka, pet Hrvata, tri ministra iz reda srpskoga naroda, dok u RS-u imamo drugačiju situaciju - tamo je osam ministara iz reda srpskoga, a pet iz reda bošnjačkoga i tri iz hrvatskoga naroda, što nam govori o apsolutnoj dominaciji u jednom entitetu srpskoga naroda, a u drugom entitetu bošnjačkoga naroda.“
Miroslav Mikeš iz SNSD-a podsjeća kako se zakon o vladama na entitetskom nivou ne može donositi dok se ne promijeni Ustav. Dok implementaciju odluke o konstitutivnosti naroda smatra katastrofalnom, za što je, priznaje, velikim dijelom odgovorna i politika, Mikeš se pita zbog čega se HSP ne zalaže i za jednakopravnost građana koji su se odredili kao ostali:
„Ja lično sam protiv toga da nacionalni ključ bude preovlađujući faktor kada treba da ljudi vrše određene funkcije, jer mislim da bi ipak stručnost i poštenje trebali da budu značajniji faktori.“
Za Mirsada Kebu, potpredsjednika Federacije i člana Predsjedništva SDA, diskusije o provedbi Ustava i zakona koji jamče ravanopravnost svih naroda i građana u BiH ne smije biti. Dok ističe kako je diskriminacija manjinskih narada sveprisutna, Kebo podvlači kako BiH ipak ima dobre zakone:
„Mnogi zakoni koje smo donijeli kad se sprovedu u praksi će sigurno poboljšati stanje ukupnih odnosa.“
Zahtjev HSP-a za nametanjem odluka o entitetskim vladama, u Uredu visokog predstavnika danas nisu željeli komentirati. Treba ipak podsjetiti kako su predstavnici međunarodne zajednice u nekoliko navrata upozorili kako je u svim sistemima u svijetu izvršna vlast odgovorna za neposredno provođenje odluka ustavnog suda.
