"Mirno i dostojanstveno", kazali bi i frazama skloni izvještači. Albansko stanovništvo je i u Gusinju dočekalo dan proglašenja nezavisnog Kosova. Sadri Balidemaj je bio učesnik kosovskih studentskih demonstracija osamdesetih godina prošlog vijeka:
"Nijesam mislio da će ovako biti. Nijesam, ali ipak mislim da danas počinje rješavanje dijela problema Albanaca u bivšoj Jugoslaviji".
Bubnjevi koji se čuju sa TV prijemnika, kaže Sadri, liče na njegove osjećaje, dok u kafiću sa društvom posmatra prenos iz Prištine:
"Proslavljamo i sada ćemo da idemo negdje drugo. Nećemo ostati ovdje, pa ćemo nastavit proslavu".
A i za Crnu Goru bi, vjeruje Sadrija, priznanje Kosova moglo da bude od koristi. «To je još jedna država, to je u plusu još jedna demokratska država u susjedstvu, kao Crna Gora."
Ipak, on se ne slaže sa mišljenjem da priznanje Kosova dolazi mirno. «Jer je puno ljudi poginulo za ovaj današnji dan, nažalost i ne bi bilo hiljade, hiljade žrtava ni u Bosni ni na Kosovo, jer da je bilo mira onda bi se to desilo mirnim putem, ne bi bile danas strane trupe u Kosovu nego bi svakome pružio ruku», priča Balidemaj.
U Gusinje je iz Belgije, gdje radi, došao Džavid Balidemaj. On je u Gusinje došao na kratko, upravo zato da bi proslavio nezavisnost Kosova sa svojim rođacima i prijateljima:
"Mislim da je poslije '912. godine ovo najveći dan za Albance uopšte jer kao što znate u Drugom svjetskom ratu ratovalo se zajedno da bi svi zajedno dijelili pobjedu, a kao što znate Kosovo je ostalo i nije se korektno radilo, a sada se ispravljaju greške", kaže Džavid.
Pruženu ruku u znak čestitke od svojih prijatelja Srba Kada se vrati u Belgiju gdje je zapošljen očekuje Džavid Balidemaj. «Ja vjerujem da će se to desiti i želim da se to desi. Svi mi kada smo tu više se nacionalno osjećamo», kaže.
I njegov rođak sadrija očekuje čestitke od komšija Gusinjana. «Ja nemam komšije Srbe, imam Crnogorce, i Crnogorci hoće i da mi čestitaju i kao što su najavili Crnogorci će i da priznaju tu susjednu državu", kaže Sadrija.
Među istorijskim ličnostima važnim za nezavisnost Kosova Džavid ističe i Slobodana Miloševića. «On je počeo da radi za Veliku Srbiju. Kod nas se kaže da se on naopačke popeo na konja. Tako je, ne hoteći, odradio posao i za kosovsku samostalnost. Nama je trebao jedan takav čovjek», kaže Džavid.
Ahmet Đombaljaj, profesor istorije, vjeruje da je sa Kosovom počela posljednja balkanska tragedija, a da je njen kraj na vidiku.
"To je jedan veliki početak kraja i mislim da to može da traje najviše još jednu deceniju i mislim da će svi zajedno složno na Balkanu na kraju krajeva ući u Evropu i da će se završiti jedan dan ova duga tragedija Balkana", priča Đombaljaj.
Predstavnici pojednih crnogorskih opozicionih stranaka otputovali su na Kosovo kako bi iskazali podršku tamošnjem srpskom stanovništvu. Potpredsjednik Srpske narodne stranke Goran Danilović je u delegaciji koja boravi u Kosovskoj Mitrovici.
"Svjesni činjenice da se istorija nikada ne zaustavlja, istorija teče i da u određenom trenutku po onoj narodnoj "Kad sila Boga ne moli" može biti da pobijedi nepravda i moramo svi da izdržimo i da se borimo svim dopuštenim političkim sredstvima da ono što je danas nepravda, ako Bog da u neko dogledno vrijeme ili uopšte u neko vrijeme bude ponovo pravda".
RSE: Čin proglašenja nove države na Balkanu kakve reperkusije će imati u Crnoj Gori?
Danilović: Imaće velike reperkusije uopšte u međunarodnim odnosima. Kakve će sve imati reperkusije možemo samo da slutimo. U svakom slučaju mislim da slijedi jedna destabilizacije međunarodnog prava, ovdje u regionu to će izazavati političku nestabilnost.
RSE: Što ćete reći Srbima na Kosovu?
Danilović: Kažemo samo ono što kažemo i nama ovdje u Crnoj Gori. Mi smo nezadovoljni onim što se desilo u Crnoj Gori, nijesmo bili za nezavisnost Crne Gore, ali ostajemo tu da se borimo da na kraju pobijedi naša politička opcija".