Njemački mediji su izvijestili da će uredba o zapošljavanju niskokvalifikovane radne snage sa Zapadnog Balkana, pomoću koje su desetine hiljada radnika sa Zapadnog Balkana našle posao u toj zemlji, biti produženo, ali da bi mogle biti uvedene godišnje kvote od 15.000 radnika.
Uredba je donesena 2016. godine i važi do kraja 2020. Njemački list Welt (am Sonntag) navodi da je Socijaldemokratska partija (SPD) ranije bila za bezuslovno produženje uredbe, dok konzervativci iz Kršćansko demokratske/Kršćansko socijalne unije (CDU/CSU) Angele Merkel podržavaju produženje uredbe uz uvođenje određene kvote.
Povratak u domovine
Dejan Šajinović, novinar Nezavisnih novina i dopisnik Deutsche Welle (DW) iz Banjaluke, podsjetio je za Zašto? Radija Slobodna Evropa da se te debate u Njemačkoj vode već nekoliko godina i da je CDU/CSU i ranije bio malo rezervisaniji prema bezuvjetnom izdavanju radnih viza za nekvalificirane radnike, za razliku od njegovog koalicijskog partnera SPD-a.
“U periodu kada nije bilo ove ekonomske krize prevladao je taj stav da bi bilo u principu dobro za njemačku ekonomiju da se veći broj radnika “pusti” sa Zapadnog Balkana u Njemačku. I sad se prvi put tokom ove korona-krize i dodatnih 600.000 novoregistrovanih nezaposlenih postavlja ta tema da li bi možda bilo pametno da se na neki način izdavanje viza ograniči”, kazao je Šajinović i naglasio da još uvijek nema nikakve zvanične odluke i da je ta uredba na snazi do kraja godine.
Šajinović je istakao da se debata vodi isključivo po pitanju nekvalifikovane radne snage, a ne na radnike poput inženjera ili medicinskih tehničara.
“Oni se tretiraju posebnim zakonima i do sad za njih nije bilo problema pa neće ni od sad, odnosno od iduće godine. Neko ko ima neku stručnu spremu koja je tražena u Njemačkoj moći će naći posao, bez obzira i na ovu krizu. Problem je samo za ljude koji nemaju kvalifikacije”, kazao je Šajinović.
Šajinović kaže kako bi to mogao biti problem za nekvalifikovane radnike sa Zapadnog Balkana jer, smatra, oni koji su kvalifikovani i ovdje mogu relativno pristojno živjeti.
“Nema tog socijalnog pritiska, za razliku od nekvalifikovanih radnika koji ne mogu naći posao u, recimo, Bosni i Hercegovini ili imaju male plate. Dakle, odlaskom u Njemačku oni su mogli održavati kakav-takav socijalni status svojih porodica. Oni će, ako te mjere budu usvojene, biti najviše pogođeni”, kazao je Šajinović.
Šajinović podsjeća da je korona-kriza dovela do povećanja nezaposlenosti i u Njemačkoj, gdje je registrirano oko 600.000 novih nezaposlenih radnika te misli da će ceh platiti upravo nekvalifikovana radna snaga sa Zapadnog Balkana.
“Oni će biti prisiljeni da se vrate, jer neće biti posla”, ocijenio je Šajinović.
Napomenuo je kako je ta uredba o nekvalifikovanoj radnoj snazi uvedena 2016. i ističe krajem 2020. godine.
“Imali smo, a i vi ste vjerovatno o tome izvještavali, gužve pred Ambasadom Njemačke. Ljudi su dobili posao u Njemačkoj, ali nisu mogli dobiti vizu zato što je procedura dugo trajala. Dakle, nije bilo kvota, ali se na određen način usporavalo. Moglo je da ode i veći broj ljudi u Njemačku da nije bilo tih problema s ambasadama”, ocijenio je Šajinović.
Olakšavanje procedura
Dodao je da je Njemačka početkom ove godine vidjela da tu postoji problem i počele su se uvoditi neke mjere da se to olakša i ubrza pa su uvedene centralizovane procedure u Njemačkoj da se oslobode ambasade tih poslova. Šajinović kaže kako će se još vidjeti što to konkretno znači kad i ako se donese nova uredba, a to će odlučiti Parlament Njemačke na prijedlog Vlade.
Šajinović podsjeća i kako je objavljena i studija koja je pokazala da je ova uredba imala pozitivan učinak na njemačko tržište rada, što je protumačeno kao priprema terena za produženje važenja uredbe.
Iz Saveznog ministarstva za rad, koje je u portfelju socijaldemokrata koji su rezerviraniji prema bezuvjetnom produženju uredbe o nekvalificiranim radnicima sa Zapadnog Balkana, za list Welt je saopšteno da se ograničenje može postići i bez uvođenja kvota.
Mnogi ističu da naporni fizički poslovi, naprimjer, građevinski, i dalje ne privlače značajan broj Nijemaca uprkos povećanoj nezaposlenosti, a upravo je to branša u kojoj se nekvalifikovani radnici često zapošljavaju.
Osim toga, kako je pokazala spomenuta njemačka studija, radnici sa Zapadnog Balkana su i vješte zanatlije koji su potrebni Njemačkoj, poput zidara, vodoinstalatera, električara i slično.
