Ustavni sud entiteta Republika Srpska (RS) odbio je 10. jula zahtjev Kluba Bošnjaka u Vijeću naroda RS za utvrđivanje povrede vitalnog nacionalnog interesa, u slučaju izbora Dragane Čavke u Upravni odbor Radija-televizije RS (RTRS).
Narodna skupština RS izabrala je 28. maja Čavku u Upravni odbor entitetskog javnog emitera, nakon što se izjasnila kao Bošnjakinja.
Čavka se do tada izjašnjavala kao Srpkinja, a kadar je Socijalističke partije (SP), koja je dio vladajuće većine u RS, predvođene Savezom nezavisnih socijaldemokrata.
Smatrajući spornim to što se Čavka izjasnila kao Bošnjakinja, Klub Bošnjaka pokrenuo je 5. juna mehanizam zaštite vitalnog nacionalnog interesa.
O tom zahtjevu odlučivalo je Vijeće za zaštitu vitalnog nacionalnog interesa entitetskog Ustavnog suda koje je odlučilo da on nije prihvatljiv, pored ostalog, zbog nepotpunog obrazloženja Odluke o pokretanju zaštite vitalnog nacionalnog interesa bošnjačkog naroda.
U obrazloženju Suda je navedeno da je u zahtjevu naveo da je odlukom o imenovanju Čavke povrijeđen vitalni nacionalni interes bošnjačkog naroda, iz razloga što "postoji sumnja da se radi o manipulaciji prilikom izjašnjavanja o nacionalnoj pripadnosti".
"Klub bošnjačkog naroda smatra da Ustavom garantovana zaštita prava konstitutivnih naroda da budu adekvatno zastupljeni u zakonodavnim, izvršnim i pravosudnim organima vlasti, ne podrazumijeva samo brojčanu zastupljenost u institucijama vlasti, već i adekvatnu zastupljenost, tj. da nosioci vlasti mogu biti pripadnici određenog konstitutivnog naroda ako su tu pripadnost stekli rođenjem ili se duži niz godina izjašnjavaju kao Bošnjaci, a ne kako određena profesija ili funkcija to zahtijeva", naveli su iz Suda.
Vijeće Ustavnog suda RS je zahtjev Kluba Bošnjaka ocijenilo neprihvatljivim, ističući da se iz njega ne uočava u čemu se sastoji povreda vitalnog nacionalnog interesa bošnjačkog naroda da bude adekvatno zastupljen u zakonodavnim, izvršnim i pravosudnim organima vlasti.
Po Zakonu o RTRS-u, Upravni odbor tog javnog emitera ima četiri člana i to po jednog iz reda svakog od konstitutivnih naroda Bosne i Hercegovine (Bošnjak, Hrvat i Srbin) i jednog iz reda Ostalih.
Državni Ustav propisuje da sve osobe imaju pravo na slobodu misli, savjesti i vjere. Nema formalne procedure kojim se "utvrđuje" koje nacionalnosti je neka osoba.
Jedino zakonsko ograničenje je da se kandidat koji se prilikom kandidovanja za neku funkciju, za koju je važna nacionalna pripadnost izjasnio da je određene nacionalnosti, ne može izjašnjavati drugačije do isteka mandata.
Ispunjavanje ove obaveze prati Centralna izborna komisija BiH.
