Pisanje je, baš kao i čitanje, usamljenički posao. No je li to uvijek baš tako?
Primjer Foruma mladih pisaca iz Crne Gore pokazuje nam šta se dešava kada se različiti glasovi na književnoj sceni udruže, sarađuju i na kraju postanu prepoznatljivi kao novi talas crnogorske književnosti.
Grupa mladih pjesnika i pisaca više od devet godina okuplja se u Kulturno informativnom centru (KIC) "Budo Tomović" u Podgorici, glavnom gradu Crne Gore. Pišu, čitaju i kritički promišljaju napisano.
O njihovom uspjehu možemo govoriti i jezikom brojki: devet zajedničkih zbornika, osam autorskih knjiga, od kojih su neke prevođene i na strane jezike, zatim brojni nastupi te književna predstavljanja na festivalima u zemlji i inostranstvu, regionalnim časopisima i antologijama.
Koordinatorka Foruma i urednica informativno-edukativnog programa KIC-a "Budo Tomović" Valentina Knežević je, i prije 2015. kada je Forum osnovan, uvidjela da daroviti mladi pisci treba da dobiju institucionalnu podršku, ali i stimulaciju da nastave na putu stvog stvaralačkog razvoja.
"Smatrali smo da u nekadašnjem domu omladine, današnjem KIC-u, treba otvoriti dodatni prostor za novu generaciju pisaca", kaže Knežević.
Te 2015. godine otvorili su javni poziv darovitim srednjoškolcima i studentima.
Mladi i već afirmisani pisci iz Crne Gore
Cilj im je bio da mladi književni stvaraoci u KIC-u dobiju prostor za okupljanja i književne susrete, ali i priliku da čuju goste, ostale pisce, kao i da prisustvuju radionicama kreativnog pisanja i da na kraju godine svoja djela objave u zajedničkom zborniku.
"Na taj poziv prijavila se grupa mladih pisaca koja je zapravo napravila Forum mladih pisaca ovim što je danas - jedan živ književni kružok sad već afirmisanih mladih pisaca", kaže Knežević.
Jedna od njih je Barbara Delać, autorka dvije knjige poezije "Tomorrowland" i "Gdje smo ovo, pričaj mi", koju je naknadno prenamijenila u poetsko-muzički album.
Iza sebe već ima Brankovu nagradu, kao i nagradu Festivala mladih pesnika u Zaječaru, zatim rezidencijalne stipendije te brojne objave u književnim časopisima.
Ipak, do prije devet godina kada je postala član Foruma mladih pisaca, Barbara ni sa kim nije dijelila svoju poeziju, smatrajući da nije bila dovoljno estetski zrela.
Na prvom književnom susretu, kako se prisjeća, bilo je mnogo ljudi, a dosta njih je za razliku od nje imalo čvrstu ambiciju da žele da se bave književnošću.
"Meni činilo da je to nemoguće, kao da je potrebno mnogo više znanja da bi se neko bavio književnošću. Do tog trenutka nisam imala puno prilike da se upoznam sa savremenom književnom scenom, a nisam znala ni puno savremenih spisateljica, što bi me možda i ohrabrilo", navodi Delać.
Mladi pisci na književnim susretima Foruma čitaju ono što su napisali i to potom kritički analiziraju.
A taj proces "seciranja" pjesama, u početku nikom to nije bio ugodan, prisjeća Barbara.
"Međutim, kako sam pisala društveno angažovanu poeziju, pa samim tim te teme kojima sam se bavila nisu bile toliko lične, bilo mi je lakše da shvatim da se kritika ne odnosi na mene lično, ni na mene kao autorku pa ni na moje djelo već na sami stil i estetski sloj", navodi ona.
Ukazuje da u pjesništvu postoje razni mitovi a jedan od njih je da treba čekati momenat inspiracije i da ono što je u tom trenutku napsano ne treba prepravljati.
"Činjenica je da je potrebno puno rada da bi neko djelo bilo uspješno", kaže Delać.
Susret različitih generacija
Privilegija je slušati kritike onih koji stvaraju i koji mogu zauzeti objektivnu distancu.Marija Ivanović
Krajem 2022. Forumu se pridružila najnovija grupa autora. Jedna od njih je studentkinja Filološkog fakulteta Marija Ivanović koja piše i već objavljuje svoju poeziju, i koja je 2023. godine osvojila nagradu za prvu neobjavljenu zbirku na konkursu "Radule Željko Damjanović".
Učešće na Forumu za nju je izlazak iz zone komfora ali i, kako kaže, jedinstvena prilika za boravak u tako kreativnom okruženju.
Od svojih kolega i starije i novije generacije Marija može da nauči mnogo.
"Mislim da je privilegija slušati kritike onih koji takođe stvaraju i koji mogu zauzeti objektivnu distancu. Prije Foruma, funkcionisanje i rad u grupi nije mi bio toliko omiljena stvar ali sam kroz svoje kolege i taj dio zavoljela. Zaista poštujem konekcije koje sam stekla i osjećam da iz sastanka u sastanak nešto novo učim od njih", navodi Ivanović.
A najkorisniji savjet koji je od njih dobila, samo je naizgled očigledan - Kvalitetno čitanje je preduslov kvalitetnog pisanja.
"To je naravno važno za sve ljude a prije svega za stvaraoce. Na društvenim mrežama primijetila sam da neki mladi ljudi možda žele da preskoče tu stepenicu. Ipak, veoma je važno da onaj koji sebe naziva mladim piscem ili pjesnikom mnogo čita", kaže Marija, koja čita i djela kolega iz Foruma a njihova postignuća doživljava vrlo intimno i lično.
Navodi i da je njena poezija upravo zbog Foruma ispela da dostigne veći potencijal.
"Pjesničke slike, postupak građenja tih slika i stihova i uopšte moj stil kao takav je najviše zbog učešća u Forumu uspio da sazri", rekla je Marija.
Različiti glasovi, jedan talas
O Forumu mladih pisaca često se govori kao o novom talasu crnogorske književnosti.
"Mlada crnogorska poezija je u dobroj mjeri angažovana"Valentina Knežević
Ipak, kako napominje Valentina Knežević, njihovu poeziju određuju različiti senzibiliteti, pa se ne može govoriti o poetičkoj homogenosti.
"Raspon tema je zaista širok ali ipak nekako i pregledan od svakodnevnih životnih situacija ili osjećanja otuđenosti u eri društvenih mreža, nepouzdanosti egzistencije, preko tema ekologije, migracije do prava na slobodu, da se bude autentičan, prava na drugost i različitost", pojašnjava Knežević.
A ono što je mladim piscima iz Foruma zajedničko jeste, prema njenim riječima, upadljiva refleksivnost i kritički osvrt na društvenu stvarnost.
"I tematski i poetički oni se, svako na svoj način, bave aktuelnim društveno-političkim i egzistencijalnim problemima svoga vremena. Mlada crnogorska poezija je u dobroj mjeri angažovana", ocjenjuje Knežević.
Pisana riječ koja prelazi granice regiona
Već etablirani u regionu, glasovi Foruma mladih pisaca čuju se i van balkanskog govornog područja, u prvom redu zahvaljujući brojnim prevodilačkim projektima na kojima su učestvovali.
Knežević navodi da su zahvaljujući raznim festivalima, rezidencijama, časopisima i prevodima, crnogorski pisci, i u Forumu i mimo foruma, prilično dobro povezani sa piscima u Evropi i tako dobijaju priliku da predstave svoja djela i izvan Crne Gore.
"Međutim, drugo je pitanje da li je to dovoljno da dođu do šire čitalačke publike i značajnije recepcije. Mislim da je za to potrebna mnogo bolja distribucija i uopšte vidljivost njihovih knjiga prije svega u svojoj zemlji a onda i van granica Crne Gore", navodi Knežević.
Riječi nose veliki kontekst i prtljag, a u svakom jeziku imaju zaseban nivo koji je drugačiji iz kulture u kulturuBarbara Delać
Pjesme Barbare Delać prevođene su na desetak jezika. Između ostalog na engleski, njemački, albanski, francuski, slovenački, poljski i grčki.
Ona pojašnjava da se u prevodu uvijek nešto izgubi, ali i dobija.
Ponekad doduše dođe i do nepredviđenih scenarija, poput onog koji je doživjela na predstavljanju svoje pjesme "Smog na više načina" berlinskoj publici.
"Stih u pjesmi koristi konstrukciju "gasne gradske komore" što na našem jeziku ne izaziva nikakvo zgražavanje niti negativne emocije, dok sam tokom čitanja od publike doživjela puno neprijatnih i nezgodnih pitanja. Tu sam se susrela sa tim da zapravo sve riječi nose veliki kontekst i prtljag sa sobom i da u svakom jeziku imaju novi i zaseban kulturološki nivo koji je drugačiji iz kulture u kulturu", navodi Barbara.
Književnost danas?
A koliko ljudi danas čitaju? I koja je uloga pisane riječi u eri smanjenog fokusa, vještačke inteligencije i čatgpt-a koji može da nam sažme i najkompleksnija štiva?
Sagovornice Radija Slobodna Evropa su optimistične.
"Mnogo se govori o krizi čitanja ali ja opet imam utisak da situacija nije toliko loša ili značajno drugačija s kraja prošlog vijeka, prije pojave svih tih digitalnih alata za proizvodnju teksta", navodi Valentina Knežević.
Ljudi su, dodaje, preplavljeni raznim sadržajima na internetu koji su sve kraći, a brojne svakodnevne distrakcije oduzimaju vrijeme za čitanje.
"Ja i dalje vjerujem da ima istinskih čitalaca kao što ih je uvijek bilo i da će ih biti", poručuje Knežević.
Barbara navodi da književnost nikad nije bila popularna ali da oni koji vole književnost i dalje čitaju, pa se tu ništa značajnije nije promijenilo.
"Čini mi se da je maksimum do kojeg vještačka inteligencija može doći jeste da, barem što se tiče poezije, piše nešto na nivou dadaista odnosno"ready-made" ili slam pokreta. Ne vidim da će vještačka inteligencija, barem u bliskoj budućnosti, doći do tog nivoa da zaista ne možemo razaznati šta je napisao kompjuter a šta čovjek", dodaje Barbara.
- Norveški autor Jun Fose dobitnik Nobelove nagrade za književnost
- Albanski pisac Ismailj Kadare dobio državljanstvo Kosova
- U Sarajevu preminuo književnik Marko Vešović
Marija Ivanović kaže da čovjek u eri ubrzane digitalizacije čita i više usputnog sadržaja koji možda nije ni potreban.
Zato, kako ocjenjuje, treba staviti fokus na to šta čitaju i šta izvuku iz pročitanog.
"Nisam sklona pesimističnom stavu da će savremena tehnologija potpuno uništiti kulturu čitanja i stvaranja. Oni koji vole književnost i umjetnost, naći će put do nje", dodaje Ivanović.
Primjećuje da je taj put danas možda i olakšan zahvaljujući brojnim onlajn časopisima, aplikacijama za besplatno čitanje kao i audio knjigama.
"U suštini, mlade ljude ne treba puno osuđivati i obeshrabrivati", kaže Ivanović.
Ona se, kako zaključuje najviše uzda da će mladi profesori, stvaraoci i mediji biti podsticaj novim generacijama da nađu put do onoga što je kvalitetno.
O podcastu 'Glasom mladih'
U "Glasom mladih" razgovaramo s mladima u zemljama Zapadnog Balkana, njihovim željama, težnjama i problemima.
Svake sedmice pričamo s uspješnim ljudima, onima kojima se još nije pružila prilika da svoje talente pokažu na pravi način, ali i onima koji su spremni mijenjati svijet u kojem žive.
Epizode pronađite na našem sajtu, na društvenim mrežama, na Apple Podcastima, Spotify i Google Podcastima. Vikendom smo s vama kroz naše radijske programe.
Detaljnije informacije kako slušati ovaj i naše druge podcaste pronađite ovdje.
Facebook Forum