Dopisnik Radija Slobodna Evropa iz Mostara.
Više stotina građana Mostara protestovalo je zbog odlaganja opasnog otpada na prostor deponije Uborak. Zahtijevaju brzu reakciju nadležnih, a najavili su kako do daljnjeg neće dozvoljavati odlaganje komunalnog otpada, bilo koje vrste, na deponiju.
Mostarske mažoretkinje, u više od dva desetljeća koliko postoje, sudjelovale su na mnogim domaćim i međunarodnim natjecanjima i osvojile i brojne nagrade. Kroz njihov klub prošlo je na tisuće djevojaka, koje su na taj način stekle nova poznanstva i proputovale svijetom.
Stanovnici naselja Bijelo Polje i Vrapčići sjeverno od Mostara, najavili protest i “iskazivanje bunta“ pred objektom deponije.
Aktivista iz Mostara u svom dvorištu je prikupio tridesetak hiljada plastičnih boca i čepova, koji već tri godine stoje na gomili, jer ih zbog nepostojanja uhodanog sistema nema gdje reciklirati.
Priča o hercegovačkim pčelarima koji nastoje ukazati na važnost pčela u eko sistemu i probuditi svijest ljudi da vode brigu o ovim važnim stanovnicima naših livada.
Mnogi zanati u Bosni i Hercegovini, a pogotovo u manjim sredinama, polagano izumiru. Tako je u čitlučkom kraju ostao jedan jedini postolar, koji već preko 40 godina ljudima u tom dijelu BiH popravlja obuću.
Intenzivirani su radovi na izgradni ceste od Stoca do Neuma u dužni od 50 km. Na ovu cestu žitelji tih krajeva čekaju gotovo četrdeset godina. Završetak radova trebao bi biti okončan za dvije godine. Korist od cijelog projekta pored Neuma i Stoca imat će i susjedne općine u Hercegovini.
Od 19. – 26. aprila, u Mostaru će, u organizaciji Narodnog pozorišta iz toga grada, biti održan tradicionalni Festival komedije.
U Mostaru će 9. aprila, uz veliku svečanost biti otvoren 22. po redu „Međunarodni sajam gospodarstva, Mostar 2019.“
Kad se nešto zaista hoće, onda se to može postići. Da je to tako, pokazuje primjer grupe mladih, okupljenih u Brdsko-biciklističko udruženje MTBA Mostar, koje je tom gradu donijelo – ni više ni manje – nego novu turističku atrakciju.
Poznata bh. književnica i kolumnistica, Martina Mlinarević, ponovo se posljednjih dana našla u fokusu pažnje javnosti.
Decenijama aktuelne političke elite u BiH uglavnom javni prostor pune zapaljivom retorikom, govorom mržnje te etničkim i vjerskim podjelama.
Jug BiH pogodila je nezapamćena bura, koja je nanijela velike materijalne štete na stambenim i privrednim objektima. Nakon što vlasti nisu proglasile stanje elementarne nepogode, čini se da će se sa posljedicama nevremena građani i ovog puta sami nositi.
Dominantni narativ društava BiH, Hrvatske i Srbije je nacionalizam, kaže povijesničar Dragan Markovina
Zdravstveni sistem u BiH ogledalo je zamršenih etničkih i političkih odnosa. Na to je nedavno u objavi na društvenim mrežama ukazala bh. književnica i kolumnistica Martina Mlinarević, koja je, uz dozu sarkazma, žestoko kritizirala podjele i rascjepkanost u bh. zdravstvenom sistemu.
Bilježimo primjer u selu Borovčići, gdje od predratnih oko 200 stanovnika danas živi samo jedan stalni povratnik.
Poznata književnica i kolumnistica Martina Mlinarević ovih dana je kritizirala podjele i rascjepkanost u zdravstvenom sistemu u BiH.
I 23 godine nakon završetka rata u Bosni i Hercegovini, povratak stanovništva u predratne domove je jedna od čestih političkih tema.
Nedavno su otrovana i posljednja dva primjerka bjeloglavih supova u Bosni i Hercegovini, čime je ta zemlja u potpunosti ostala bez čak četiri vrste orlova lešinara, koji su na tom području obitavali.
Bobanovo, Šuškovo i druga naselja u Hercegovini, koje je sagradila Vlada Hrvatske za izbjeglice iz Srednje Bosne, danas su skoro prazna. Nekadašnje izbjeglice se iseljavaju u evropske države, a razlog je potpuna nebriga vlasti prema, kako kažu, njima, koji su skupo platili cijenu rata.
Učitajte više sadržaja...
