Dopisnik Radija Slobodna Evropa iz Doboja.
Na obali rijeke Bosne do sada je ekshumirano 10 kompletnih i dva nepotpuna ljudska skeleta koji su bili zakopani u grobnici otkrivenoj poslije poplave u Doboju. Prije ekshumacije na obali rijeke Bosne kosti ubijenih stanovnika Jablanice pronađene su u drugim grobnicama u Doboju, te u Srbiji.
Gotovo 3.000 radnih mjesta u Maglaju je ugroženo poslije katastrofalne poplave. Istovremeno, bar donekle ohrabruje činjanica da u komapniji Natron – Hayat niko od 905 zaposlenih neće dobiti otkaz.
Iza razorne poplave na obali rijeke Bosne u Doboju ostali su i posmrtni ostaci žrtava iz proteklog rata. Pronašli su ih radnici dok su otklanjali posljedice prirodne nesreće. U Institutu za nestale osobe BiH sumnjaju da su na tom mjestu bila zakopana tijela grupe Bošnjaka iz sela Jablanica kod Maglaja koji su ubijeni polovinom 1992
Već skoro pedeset godina Doboj nije zapamtio takvu poplavu kakva ga je zadesila u maju. Samo desetine uništenih poslovnih prostora u glavnoj gradskoj ulici upućuju na zaključak da se mnogi građani neće tako brzo naći na svojim radnim mjestima.
Nakon katastrofalne polave koja je poharala Doboj, svojim komšijama u ovom gradu prvi su u pomoć priskočili građani susjednih opština Tešanj i Usora. Dobojlijama su u najkritičnijm momentima pomagali i ratferi iz Bihaća i građani Sarajeva
Poplava, u kojoj je Doboj jedan od najstradalijih gradova u Bosni i Hercegovini, odnijela je sve. Najgore su prošli oni koji su svoj dom već jednom izgubili tokom devedesetih godina prošlog vijeka
Obilne kišne padavine izazvale su poplave u Federaciji BiH. Najteža situacija je u Sarajevu i Tuzli. Veliki broj naselja na području Kantona Sarajevo pod vodom je zbog naglog rasta vodostaja rijeka
Njemica Ester Klehm već osam mjeseci živi u Derventi gdje je došla kao volonterka međunarodnog katoličkog mirovnog pokreta Pax Christi.
Posljednje nedjelje u aprilu katolici su obilježili 150 godina od obnove Župe u Derventi. Na ovom vjerskom skupu, u sklopu kojeg je održana i tradicionalna smotra folklora, bilo je više Hrvata koji danas žive u inostranstvu nego u samoj Derventi.
Da je Derventa nakon ratova na području bivše Jugoslavije bila najrazrušenije područje poslije Vukovara, u uređenom centru grada danas nije moguće primijetiti, ali jeste po brojnim ruševinama pored glavne bosanskohercegovačke saobraćajnice
Dok se ovih dana protiv nadležnih za deminiranje u BiH vode istrage zbog moguće korupcije, stanovnici nekih dijelova ove države već 18 godina žive okruženi minama čekajući da se očisti područje oko njihovih kuća i njiva. S druge strane, pritisnuti lošom ekonomskom situacijom, mnogi od njih, zbog sječe drva za ogrijev ili potrage za starim željezom, ulaze u minska polja. Takva je situacija i na široj teritoriji Doboja, koja se ubraja u najzagađenije dijelove BiH
U selu Makljenovac kod Doboja, koje je Dejtonskim sporazumom podijeljeno na dva dijela, komšija komšiji telefonira sa pozivnim brojem, u jednom dijelu sela svijetli struja iz Federacije, u drugom iz Republike Srpske.
Od rušenja kuće zbog odlaska u inostranstvo do načelnika Usore, tako bi se u najkraćem mogao opisati jedan dio života Ilije Nikića, koji je na posljednjim lokalnim izborima u BiH postao opštinski načelnik. Bilo pa prošlo, tako danas komentariše rušenje kuće, poslije kojeg je u Njemačkoj na lotou dobio oko 50.000 tadašnjih njemačkih maraka, u čemu vidi dio pravde za nanesenu nepravdu
Mnogima je uljepašala nesretno djetinjstvo. Omogućila im da imaju svoj prostor za igru, druženje, učenje u prijateljskoj kući u Doboju. Ovo je priča o humanitarki iz Holandije Marlies van Hoffen i njenim štićenicima koji je zovu MAMA.
„Groblje tenkova“ naziv je spomen-obilježja u naselju Karuše, koje se nalazi na mjestu gdje je zaustavljen tenkovski napad Vojske RS iz pravca Doboja. Pored table sa izblijedjelim objašnjenjem tog ratnog događaja nalaze se dva uništena tenka i transporter.
Sablasno danas izgleda dobojsko prigradsko naselje Prisade, koje su pripadnici srpskih snaga spalili i opljačkali sredinom 1992. godine. Mještani koji su ih dočekali u svojim kućama su ubijeni. Za ratne zločine u Prisadama još niko nije odgovarao
Ambarine su najznačajniji arheološki lokalitet u derventskom selu Donji Detlak. Ne zna se pouzdano kada su nastale. Prema dostupnim podacima, ambarine je još u doba Austro-Ugarske, tokom davne 1892. godine najprije istraživao Kosta Hörmann, prvi direktor Zemaljskog muzeja u Sarajevu
Za obične ljude to su tek rupe, a za istraživače još uvijek arheološka enigma. Tako bi se u najkraćem mogle opisati 'ambarine' za koje se ni danas ne zna kako nastale. Misteriju u okolini Dervente nisu uspjeli riješiti ni stručnjaci sa engleskog Univerziteta Kembridž. Autor: Arnes Grbešić
Izgradnja autoputa Doboj-Banjaluka zagorčala je život stanovnicima sela Mali Prnjavor i Foča. Poljoprivrednici se žale da teško dolaze do svojih njiva, dok povratnici u Foču ističu da im je uništen put čije su asfaltiranje sufinansirali.
BiH je među posljednjima u Evropi u ulaganjima u poboljšanje energetske efikasnosti. Pozitivne promjene ne mogu se očekivati bez odgovarajućih zakona.
Učitajte više sadržaja...
