Dopisnik Radija Slobodna Evropa iz Doboja.
U BiH se razvija proizvodnja zanatskog piva. Susjedne države Srbija i Hrvatska po tome su ispred BiH. Proizvođačima kraft piva u BiH potrebna su povoljnija sredstva na tržištu kapitala za širenje posla, kaže prvi vlasnik kraft pivare u Doboju Zinaid Deraković, koji je hobi pretvorio u posao.
Povratnici u Doboj na narednim lokalnim izborima ponovo će podržati aktuelnog gradonačelnika i kandidata Srpske demokratske stranke za naredni četvorogodišnji mandat Obrena Petrovića. Kažu da je za razliku od prethodnika Petrović uspostavio dobre odnose sa povratnicima u Doboj i da im pomaže u rješavanju njihovih problema.
Zbog nepovoljnih vremenskih prilika proizvođači malina u Žepču od Vlade Zeničko - dobojskog kantona očekuju da snizi prag sa 700 na 500 kg malina za isplatu poticaja. Po proizvodnji malina Žepče je druga opština u BiH. U Zeničko - dobojskom kantonu ova lokalna zajednica je prva po proizvodnji meda.
Iako je gotovo potpuno slijep, Zoran Simić iz Modriče popravlja bicikle i otklanja sve kvarove, i to bez tuđe pomoći. Jedna je od rijetih osoba sa invaliditetom koja nešto radi.
U posljednje vrijeme u BiH najoštrije osude militantne organizacije IDIL dolaze iz paradžemata, odakle i potiču brojni bh. dobrovoljci iz koji su otišli na ratišta da se bore na strani IDIL. Stručnjaci za sigurnost u BiH vjeruju da paradžemati nisu ti koji stvaraju vojsku za IDIL.
Dobro zamišljen projekat razvoja seoskog turizma na području Doboja ipak nije dao značajnije rezultate jer je, nakon početne, kasnije izostala neophodna podrška lokalne vlasti. Zbog toga su neki od vlasnika seoskih domaćinstava digli ruke od tog posla.
Dragan i Silva Glumac, pekari iz Doboja, ubrajaju se sigurno među rijetke takve zanatlije srpske, odnosno hrvatske nacionalnosti u Bosni i Hercegovini, koji tokom mjeseca ramazana za svoje mušterije u večernjim satima pripremaju lepine.
Protivgradni strijelci u Doboju su u pojačanoj pripravnosti zbog čestih promjena vremenskih prilika. U ovom dijelu Bosne i Hercegovine protiv gradonosnih oblaka ljudi se bore i zvukovima crkvenog zvona.
Uzgojem trešanja Sakib Saravan iz Modriče počeo se baviti u Belgiji, gdje je tokom rata bio izbjeglica. Nakon povratka u BiH, plantažu trešanja odlučio je pokrenuti i u rodnim Tarevcima.
"Razvoj strategije i pisanje programa za EU: koncept zajedničkih projekata za valorizaciju kulturnog nasljeđa BiH", bila je tema radionice za kulturne i turističke radnike iz BiH.
Za razliku od "paradžemata" u selu Ošve, u drugom maglajskom selu Bočinja, gdje je poslije rata u osnovana prva i najveća vehabijska zajednica, prihvatili su ulazak u Islamsku zajednicu BiH. U ovom selu danas, uz oko 200 povratnika srpske nacionalnosti, živi 14 porodica Bošnjaka
Za razliku od "paradžemata" u selu Ošve, u drugom maglajskom selu Bočinja, gdje je poslije rata osnovana prva i najveća vehabijska zajednica, prihvatili su ulazak u Islamsku zajednicu BiH.
Želimo biti dio Islamske zajednice BiH pod određenim uslovima. IDIL je zlo i protivimo se odlasku državljana BiH na strana ratišta – kaže za RSE Izet Hadžić koji ističe da nije predstavnik vehabijske već muslimanske zajednice u Ošvama kod Maglaja.
Izet Hadžić, koji naglašava da nije predstavnik vehabijske, već muslimanske zajednice u Ošvama kod Maglaja, razgovarao je sa novinarom Radija Slobodna Evropa. Ošve su jedan od tzv. paradžemata u BiH.
Daj šta daš! To je razlog zbog kojeg povratnici u dobojsko selo Komarica pristaju na donacije sumnjive vrijednosti. Kažu da je riječ o podršci sa prenaduvanim cijenama. Ako hoćemo nešto da dobijemo, to moramo i krvavo platiti, kažu rijetki stanovnici Komarice.
Korisnici javne kuhinje u Doboju uglavnom su raseljeni i povratnici. To su ljudi koji žive u kolektivnom centru ili skromnim domovima sa minimalnim primanjima ispod granice ljudskog dostojanstva
Izudin Glavić iz Kotorskog kod Doboja već deset godina po istoj cijeni preko rijeke Bosne skelom prevozi ljude, te vozila i poljoprivredne mašine i tako im pomaže da uštede vrijeme i novac jer najbliži most nije tako blizu.
Elvedin Hodžić gudačke instrumente počeo je praviti zbog kćerke koja voli muziku. No, to nije bio lak posao. Internet nije bio dovoljan, pa je tajne ovog zanata učio kod graditelja violina Mirka Vukeljića u Doboju.
U osnovnoj školi „Huso Hodžić“ prikupljanje starih baterija počelo je prije dvije godine nakon preporuke jednog strastvenog ljubitelja prirode i zaštite životne sredine u Tešnju, kaže direktorica škole Almina Brkić.
Nakon pokretanja zemljišta pored njegove štale Rajko Janjić, duže od godinu čeka odgovor na zahtjev da pošalju stručnjaka kako bi po njegovoj preporuci mogao da sanira teren. Na farmi sa 60 grla stoke za život zarađuje pet članova porodice Janjić koji mjesečno proizvode oko 12 000 litara mlijeka.
Učitajte više sadržaja...
