Dopisnica Radija Slobodna Evropa iz Bihaća.
"Svi smo iznenađeni i šokirani takvim slučajevima, jer se to kod nas nije dešavalo. Svi smo nekako drugačiji, imaš neku dozu nekog straha, kome to treba", pita se Nasiha.
Više od 50 posto mladih želi otići iz Bosne i Hercegovine. Različita istraživanja, od kojih je najobimnije bilo ono Instituta za razvoj mladih KULT, upravo to potvrđuju.
Tata Mirzet, mama Marina, sinovi Taris i Aris, svi se bave karateom.
Zahvaljujući prirodnim ljepotama i netaknutom okolišu, bogatstvu kulturnog i historijskog naslijeđa i poduzetništvu vlasnika seoskih imanja, seoski turizam u BiH postaje istinska razvojna šansa.
Državni inspektorat Hrvatske utvrdio je da je gradnja mini hidroelektrane na izvoru Une, zaštićenog područja Evrope, nema potrebne okolišne dozvole.
Kosidba trave ručno izrađenom kosom težak je i zahtjevan posao od kojeg je nekada ovisio opstanak seoskih domaćinstava. Danas predstavlja tradiciju koja se nastoji očuvati u sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine.
Unska željeznička pruge, "žila kucavica" koja je do početka devedesetih godina prošlog vijeka bila najbrža ekonomska veza između Bosne i Hercegovine i Hrvatske, danas je zapuštena i devastirana.
Na dva i po hektara u selu Vikići kod Bihaća raste nešto više od 5.000 sadnica borovnica. Ovogodišnji očekivani urod iznosi oko 25 tona. Borovnica, svježa ili prerađena, ide na domaće tržište, a dio izvoze domaće firme. Svake godine u berbama sudjeluju mještani.
Emrah Beganović s 18 je otišao iz Bosne i Hercegovine u Italiju da radi. Nakon četiri godine se vratio i posvetio stočarstvu i agroturizmu. Osim dva hektara vlastite zemlje, obrađuje još 15 zakupljene.
Vrata 'Bujrum kuće' čuvaju predmete bez kojih je život nekada bio nezamisliv. Hasan Keranović iz sela Ponjevići kod Cazina neumorno godinama radi na očuvanju tradicije, običaja i sakupljanju starih predmeta.
Pljočkanje je narodna igra nastala prilikom čuvanja stoke. Ime je dobila po pljočki – kamenu veličine dlana. U krajevima gdje je očuvana kao dio tradicijskog naslijeđa posljednjih se godina razvija kao sport.
Bosansko Grahovo je jedna od najnerazvijenijih općina u Bosni i Hercegovini. Prema posljednjem popisu, ima "najstarije" stanovništvo. Prosječna dob oko 1.200 stanovnika ove općine je 52 godine. Prošle godine ovdje je rođena samo jedna beba, a jedina osnovna škola ima samo četiri prvačića.
Sve je manje učenika u osnovnim školama u Bosni i Hercegovini. Nastava se sve češće odvija u kombiniranim odjeljenjima, osobito u područnim školama. U dvije područne škole u Unsko-sanskom kantonu nastavni je proces organiziran u petokombinacijama.
Izumi bosanskohercegovačkog inovatora Husnije Kapića osim medalja na međunarodnim izložbama osvajaju i međunarodno tržište. Mlin za reciklažu otpadnog stiropora, proglašen najboljim proizvodom u okviru projekta “Made in BiH”, već je u primjeni.
Zlatka Mehić iz Jezerskog kod Bosanske Krupe hobi je pretvorila u uspješan biznis.
Nekada se u skoro svim seoskim domaćinstvima na području Bosanskog Petrovca pripremala basa. Danas tek u dvadesetak, uglavnom povratničkih kuća. Snježana Pećanac i Olga Atlagić održavaju tradiciju i od nje žive.
Položaj žena glavni je motiv zbog kojeg su Sanaz i Fatima krenule na neizvjestan izbjeglički put koji ih je doveo do Bosne i Hercegovine.
Sve je više migranata u Bosni i Hercegovini, ali se ove godine kraće zadržavaju. U Centru Lipa kod Bihaća trenutno boravi 1.120 migranata, a prosjek njihovog zadržavanja je šest dana. Šta ih je natjeralo da rizikuju život na putu ka Zapadu?
Osnažiti svijest mladih i djelovati na saobraćajnu kulturu - glavna je misija Udruženja za promociju bezbjednosti saobraćaja "Svaki život je važan". Svakodnevne situacije iz saobraćaja prezentiraju mladima na društvenim mrežama, a nedavno su uspjeli nabaviti simulator vožnje.
Odlazak državljana Bosne i Hercegovine na Zapad u potrazi za kvalitetnijim uvjetima života i rada ostavlja sve vidljiviju prazninu na tržištu rada.
Učitajte više sadržaja...
