Preko zvaničnih finansijskih sistema nema finansiranja bugarskih novinara ruskim novcem preko Sjeverne Makedonije, decidan je direktor Agencije za finansijsko obaveštavanje Blažo Trendafilov.
"Za nezvanične kanale postoje druge službe koje bi to trebalo da prate", kaže on u telefonskom razgovoru za Radio Slobodna Evropa (RSE).
Poznati bugarski novinar Hristo Grozev iz istraživačke mreže "Bellingket" je na saslušanju pred parlamentarnom komisijom za kontrolu nad sigurnosnim službama u bugarskom parlamentu 5. januara rekao je da ruski novac za bugarske novinare ide preko Sjeverne Makedonije.
Spomenuo je ime - Darko Todorovič. Reporteri koji su pratili svedočenje označili su pomenutog kao Darko Todorovski, inače makedonski državljanin, autor na nekim proruskim sajtovima. Grozev je dodao da je reč o čoveku koji radi u instituciji podređenoj ruskom predsjedniku.
Grozev se oglasio putem video linka, pošto je trenutno van Bugarske. Rusija je za njim raspisala potjernicu 26. decembra.
U intervjuu za bugarsku TV Novu Grozev je rekao da se ne radi za rublje, nego za kopejke, aludirajući da se ruska propaganda u Bugarskoj širi za malo novca.
"Navedeni članak, koji je napisao GRU (ruska vojna obavještajna služba), recimo, iz Rusije, a koji je objavljen u bugarskim medijima košta 150 eura. Beznačajni iznosi dovode do značajnog uticaja na javno mnjenje u Bugarskoj, što ne bi trebalo da se dešava", rekao je Grozev.
Grozev tokom saslušanja video linkom pred bugarskim parlamentarcima.
"On (Todorovski) u stvarnosti nije novinar, već dopisnik koji dobija zadatke iz Rusije i preko svoje mreže u Bugarskoj uspijeva da objavljuje te članke uz naknadu. Plaćanje se kreće od 150 eura za članak koji je dezinformacija do 300 eura. Odnosno, najskuplje je 600 leva (300 eura)", rekao je Grozev.
Tekstovi iz medijskih tura po ratnim zonama
Todorovski u odgovoru za RSE kaže da su takve optužbe plod "bujne mašte" Grozeva.
"Niti radim u administraciji ruskog predsjednika, niti sarađujem sa Kremljom, niti sam plaćao bugarske medije za objavljivanje tekstova", kaže Todorovski.
Navodi dalje kako je spreman da otvori i objavi sve svoje bankovne račune i transakcije.
"U posljednjih nekoliko godina nisam bio u Bugarskoj i nisam obavljao nikakve bankarske ili druge transakcije sa Bugarskom. Sve se to može provjeriti i dokazati", kaže on.
Todorovski navodi kako je na trećoj godini doktorskih studija u Moskvi na Akademiji RANHiGS, poznatoj kao Predsjednička akademija, a njegov doktorski rad je direktno vezan za vojne sukobe i vojnu industriju.
Kako kaže, od početka rata u Ukrajini objavio je nekoliko tekstova za bugarski portal pogled.bg, ali su ti njegovi autorski tekstovi potpisani sa imenom i prezimenom.
Tekstovi Todorovskog, kako kaže, nastali su tokom ruskih tura za novinare po ratištima u Ukrajini (fotografija: novinar na prozoru jedne od zgrada dok traju napadi na Mariupolj, Ukrajina, mart 2022)
Članci su napisani kao rezultat tri medijske ture koje je Ministarstvo odbrane Ruske Federacije organizovalo po ratnim zonama u Ukrajini za grupe od po 40 stranih novinara, kaže on. Video snimci posjeta Donjecku i uništenom Mariupolju objavljeni su i na YouTube kanalu Todorovskog.
U Agenciji za obavještavanje za televiziju Telma nisu komentarisali tvrdnje Grozeva, jer "aktivnosti Agencije za obavještavanje o akterima koji rade kao dio kreatora i izvršilaca hibridnih planova trećih zemalja imaju tajni karakter", poručuju.
Lena Borislavova, šefica kabineta prethodnog bugarskog premijera Kirila Petkova, još u julu prošle godine je rekla da su bugarski političari, analitičari, politikolozi i drugi javni govornici "ispod ruke" dobijali po 4.000 leva (oko 2.000 eura) od Rusije za formiranje javnog mišljenja u korist Moskve.
Gdje je Todorovski objavljivao tekstove?
Todorovski, rodom iz Delčeva, bio je u Moskvi od 2016. do 2018. godine na magistarskim studijama, a posljednje tri godine tamo je na doktorskim studijama. Aktivan je na nekoliko društvenih mreža, gdje zastupa proruske stavove.
Njegovi tekstovi su uglavnom na relativno nepoznatim proruskim portalima u Sjevernoj Makedoniji.
U makedonskim medijima često se objavljuju analize Todorovskog na portalu Antropol, koji je blizak političkoj stranci Ljevica. Takođe je saradnik delčevskog portala Bregalnički.mk.
Pojavljuje se i u regionalnim medijima kao vojni analitičar i politikolog. Kao kolumnista, vojni posmatrač i stručnjak za međunarodne odnose, Todorovski piše za ruski portal Balkanist, koji nosi isto ime kao još jedan regionalni magazin.
Internet magazin Balkanist.net na engleskom jeziku, osnovan u Srbiji 2013., bio je iznenađen 2019. kada je saznao da ima ruski pandan (Balkanist.ru) čija je uređivačka politika dijametralno suprotna njihovoj.
Ko je Hristo Grozev?
Grozev je bugarski novinar koji godinama živi u inostranstvu. Rođen je u Plovdivu 1969. godine, a novinarstvom se bavi od sedamnaeste godine. Devedesetih je radio za ogranke američke medijske mreže Metromedia u Rusiji.
Pročitajte i ovo: Sofija traži od Rusije da objasni poternicu za bugarskim novinaromNjegovo ime postalo je popularno u Bugarskoj 2011. godine kada je stekao dio vlasništva nad listovima "Trud" i "24 časa" nakon povlačenja njemačkog vlasnika VAC.
Tada je došlo do sukoba između grupa vlasnika tih novina, nakon čega je Grozev bio predmet tužilačke i poreske kontrole i povukao se iz izdavačke djelatnosti. Od tada je označen kao biznismen, što nije mnogo pomoglo njegovoj "transformaciji" u istraživačkog novinara u očima mnogih Bugara.
Od 2015. godine Grozev radi za internet publikaciju "Bellingket" iz Holandije osnovanoj godinu dana ranije, koja u svom istraživačkom radu koristi metode koje novinari rijetko ili nikad ne koriste - kupovinu podataka, praćenje geolokacije, kompjutersku analizu otvorenih podataka...
Profesionalno novinarstvo ne prihvata neke od ovih metoda, poput kupovine podataka na crnom tržištu, već traži način da do tih podataka dođe na otvoren način.
Međutim, istraživanja u "Bellingketu" često rade zajedno s tradicionalnim medijima iz Njemačke i Sjedinjenih Država. Hristo Grozev i ruski novinar Roman Dobrohotov (sada u egzilu) osvojili su Evropsku nagradu za štampu za 2019. za istragu o trovanju porodice Skripal u Velikoj Britaniji.