Zemlje G7 spremne za koordinirane oštrije sankcije Rusiji

  • RSE

Tenk u blizini granice sa Rusijom, grad Harkiv, Ukrajina

Sedam najrazvijenijih zemalja svijeta saopštile su u ponedjeljak da su spremne pooštriti sankcije Rusiji.

"Ostajemo spremni intenzivirati akcije, uključujući kooridinirane sankcije u određenim sektorima koje će imati veliki uticaj na rusku ekonomiju, ukoliko Rusija nastavi sa eskalacijom situacije", navedeno je u saopštenju G7 nakon razgovora u Hagu.

"Diplomatski putevi za zaustavljanje eskalacije stanja ostaju otvoreni i ohrabrujemo rusku vladu da krene tim putevima", kaže se u saopštenju, te poziva Moskva da počne razgovore sa Ukrajinom i prihvati ponudu međunarodnog posredovanja.

Potvrđeno da lideri svih sedam zemalja obustavljaju učešće u G8 sve dok Rusija ne promijeni kurs, te još jednom data "podrška Ukrajincima u nastojanjima da održe jedinstvo, demokratiju, političku stabilnost i ekonomski prosperitet zemlje".

Lideri G7 najavili su naredni sastanak za juni 2014.

Ruski ministar spoljnih poslova Sergei Lavrov sastao se u ponedjeljak u Hagu sa ukrajinskim kolegom Andrijem Deščicjom sa kojim je, kako je rekao, razgovarao o ukrajinskoj krizi.

Lavrov i Deščicja razgovarali su na marginama samita o nuklearnoj sigurnosti u Hagu. To je diplomatski kontakt na najvišem nivou između dvije zemlje od izbijanja krize u Ukrajini. Više detalja nije poznato.

Bijela kuća izrazila je u ponedjeljak zabrinutost zbog gomilanja ruskih trupa i upozorila da bi dalji koraci Rusije prema Ukrajini doveli do širih sankcija.

Sjedinjene Američke Države i Evropska unija nametnule su vize i zamrznule imovinu nekih članova užeg kruga oko ruskog predsjednika Vladimira Putina.

Njemački ministar financija Wolfgang Schaeuble izjavio je da su sve članice Unije jednoglasne oko odluke da se pojačaju ekonomske sankcije, ukoliko kriza eskalira.
Sastanak G7 održan je dan nakon što je visoki oficir NATO pakta, general Philip Breedlove rekao da nagomilane ruske trupe na granici s Ukrajinom predstavljju ozbiljnu prijetnju za Pridnjestrovsku regiju. On je Rusiju optužio da više djeluje kao suparnik, nego kao partner.

"Ono što sada vidimo da se dešava samo je alat zamrznutog sukoba koji se koristi kao veto na članstvo u EU i NATO. Drugim riječima, kad je Rusija zabrinuta da se neka zemlja kreće prema zapadu, oni to rješavaju upadom i zamrzavanjem sukoba tako da niko više ne želi razmišljati o ulasku u NATO plašeći se sukoba s Rusijom."

Zamjenik američkog savjetnika za nacionalnu sigurnost, Tony Blinken rekao je CNN- u da je nakupljanje ruskih vojnika usmjereno na zastrašivanje novih pro – zapadnih lidera Ukrajine.

Ambasador Rusije u Evropskoj uniji Vladimir Ćizhov izjavio je da Rusija nema ekspanzionističke namjere, istovremeno dok je predsjednik Putin objavljivao da će ruska vlast na Krimu biti uspostavljena u narednih nekoliko sedmica.

Prema dekretu kojeg je ruski predsjednik izdao, do 29.marta će policija, civilna zaštita, sigurnosne i ostale državne strukture biti usklađene s ruskim zakonodavstvom. Od ponedjeljka je ruska rublja zvanično zamjenila ukrajinsku grivnu na Krimu.

Anektirani Krim pripojen je Rusiji i na geografskim kartama dostupnim na zvaničnim sajtovima ruskog Predsjedništva i Vijeća Federacije. Na sajtu ruskog Predsjedništva karta Rusije sada uključuje i "Republiku Krim" i grad Sevastopolj koji ima status odvojenog entiteta u okviru Ruske Federacije - kao Moskva i Sent Petersburg.

Ukrajina je u ponedjeljak povukla ambasadora iz Minska Mihajla Jezhela zbog izjave bjeloruskog predsjednika Aleksandra Lukašenke o ruskoj aneksiji Krima koju je nazvao "dijelom Rusije".

Ministarstvo vanjskih poslova Ukrajine je osudilo komentar bjeloruskog predsjednika, koji je, kako ističe zvanični Kijev, u suprotnosti sa međunarodnim pravom i stavom “većine zemalja”.