Prvi dan škole kao prekretnica u životima najmlađih učenika i njihovih roditelja širom svijeta odgođen je zbog pandemije COVID-19 za približno 140 miliona djece, pokazuje nova analiza UNICEF-a. Analiza je objavljena 24. avgusta pred tradicionalni početak nove školske godine u septembru.
Za otprilike osam miliona učenika, čekanje na njihov prvi dan škole trajalo je više od godinu dana i još se čeka, jer žive u mjestima gdje su škole bile zatvorene tokom pandemije.
"Prvi školski dan je prelomni trenutak u djetetovom životu – to je kretanje na put koji mijenja njihov život, put učenja i razvoja. Većina nas se može sjetiti bezbrojnih sitnih detalja, odjeće koju smo nosili, imena našeg učitelja/učiteljice, pored koga smo sjedili u klupi. Ali za milione djece, taj važan dan je odgođen do daljnjeg", rekla je izvršna direktorica UNICEF-a Henrietta Fore.
Fore je takođe napomenula da za najugroženije grupe djece postoji rizik da nikada ne uđu u učionice za vrijeme trajanja školovanja.
Prvi razred postavlja temelje za buduće učenje, s uvodima u čitanje, pisanje i matematiku. To je takođe period kada učenje pomaže djeci da postanu nezavisni, prilagode se novim rutinama i razviju smislene odnose s nastavnicima i drugim učenicima. Učenje u učionicama takođe omogućava nastavnicima da identifikuju i otklone kašnjenja u učenju, probleme mentalnog zdravlja i zlostavljanje koje mogu negativno uticati na dobrobit djece.
Pročitajte i ovo: WHO preporučuje testiranje u školama da bi se izbjegla nastava na daljinuTokom 2020. godine, škole širom svijeta su bile potpuno zatvorene u prosjeku 79 nastavnih dana u školskoj godini. Međutim, za 168 miliona učenika, nakon početka pandemije, škole su zatvorene gotovo cijelu godinu. Čak se i sada, mnoga djeca se suočavaju s drugom godinom koja remeti njihov obrazovni proces.
Posljedice zatvaranja škola - nedostatak učenja, mentalni poremećaji, propuštene vakcinacije i povećani rizik od napuštanja škole, dječji rad i dječji brak - osjetit će mnoga djeca, posebno najmlađi učenici u kritičnim fazama razvoja.
Dok zemlje širom svijeta preduzimaju mjere za pružanje učenja na daljinu, najmanje 29 posto učenika osnovnih škola nije obuhvaćeno ovakvim programima. Osim nedostatka sredstava za učenje na daljinu, najmlađa djeca možda neće moći učestvovati zbog nedostatka podrške u korištenju tehnologije, lošeg okruženja za učenje, pritiska za obavljanje poslova u kući ili prisiljenosti na rad.
Studije su pokazale da su pozitivna školska iskustva u ovom razdoblju presudna za budući socijalni, emocionalni i obrazovni razvoj djece dok djeca koja zaostaju u učenju u ranim godinama često zaostaju i ostatak vremena koje provedu u školi, a jaz se godinama povećava. Broj godina obrazovanja koje dijete dobije takođe direktno utiče na njihovu buduću zaradu.
Osim ako se ne primijene mjere ublažavanja, Svjetska banka procjenjuje enormne gubitke u budućoj zaradi za cijelu generaciju učenika. Postojeći dokazi pokazuju da su troškovi rješavanja nedostataka u učenju manji i djelotvorniji kada se s njima radi ranije, te da ulaganja u obrazovanje podržavaju ekonomski oporavak, rast i prosperitet.
Pročitajte i ovo: UNESCO upozorava na generacijsku katastrofu zbog zatvaranja školaUNICEF je pozvao vlade da što prije ponovo otvore škole i da pruže sveobuhvatan odgovor za oporavak.
"Prvi dan u školi je dan nade i mogućnosti - dan za dobar početak. Ali sva djeca ne počinju dobro. Neka djeca uopšte ne počinju", rekla je Fore.
"Moramo otvoriti škole što je prije moguće, i odmah se moramo pozabaviti nedostacima u učenju koje je izazvala pandemija”, rekla je Fore napominjući da ako se to ne učini, neka djeca možda nikada neće biti uključena u obrazovni sistem.