Vehid Šehić, predsjednik strateškog odbora koalicije nevladinih organizacija Pod lupom i bivši član Centralne izborne komisije BiH, za ‘Zašto?’ objašnjava zbog čega raste broj slučajeva krađe identiteta i nelegalnih prijava za glasanje uoči opštih izbora u BiH 7. oktobra, nakon što je izborna komisija odbila registraciju više od 9.000 prijava za glasanje iz inostranstva, dok su građani, policija i lokalne vlasti do sada prijavili više od 150 takvih slučajeva.
- Obim
Kada je u pitanju registracija birača putem pošte, moram reći da je uvijek bilo takvih pokušaja.
Međutim, u zadnje vrijeme to je eskaliralo jer je sve više birača prijavljeno da glasaju putem pošte bez njihovog saznanja, što opet upućuje na zaključak da je došlo do krađe identiteta i na ovim izborima mnogi građani koji su provjeravali svoju biračku opciju, odnosno mjesto gdje će glasati, utvrdili su da su registrovani da glasaju putem pošte.
To se dešavalo i na izborima koji su se održali 2016. a bilo je i 2014. godine, ali nikada u ovakvom obimu.
- Biračko mjesto
Dok sam ja bio član izborne komisije bilo je pokušaja da se putem paketa šalju koverte sa glasačkim listićima građanima putem pošte, međutim to je bilo lako utvrditi jer propisi i podzakonski akti Izborne komisije su jasno ukazivali da na svakoj koverti treba biti pečat pošte iz koje se šalje ta pošiljka, tako da smo mi odmah van snage stavili sve te glasačke listiće i uopšte se nisu uzimali u obzir za brojanje.
Ono što se dešava danas, dešavalo se i 2016. godine, s tim što mnogi građani nisu provjeravali na kojem biračkom mjestu glasaju, nego se dešavalo da na dan izbora saznaju da su registrovani da glasaju putem pošte kada su došli na svoje redovno biračko mjesto.
Ovo što se danas konstatuje je masovna pojava u koju su uključene određene političke stranke.
- Popunjavanje listića
Mi smo dobijali podatke od naših dugoročnih posmatrača i od građana koji su se javljali da se vrši agitacija, da se ljudi prijavljuju za glasanje putem pošte, i to je sve legalno i legitimno, kao što se i ovdje agituje da što veći broj građana BiH izađe na izbore.
Međutim, ukoliko se to zloupotrebljava pa se glasački listići ne dostavlju na adresu onome ko se prijavio, jer se nekima nudio i novac za to, nego na određenu adresu gdje onda aktivisti određenih političkih subjekata popunjavaju te glasačke listiće i šalju ih.
Zato je jako bitno da se objavi taj spisak svih građana koji će glasati putem pošte tako da bi imali uvid u tu čitavu situaciju.
- Sredstva
S druge strane, moraju se uključiti i Tužilaštvo BiH i SIPA i druge agencije da se ovo provjeri, jer to je klasičan oblik krivičnog djela kad ukradate nekom identitet, da se utvrdi kako i na koji način su oni mogli biti registrovani da glasaju putem pošte iz susjednih država gdje žive naši građani.
Tako da će morati biti međunarodne saradnje između tih institucija koje rade u našim državama, u prvom redu na prostoru bivše Jugoslavije kako bi se stvarno utvrdilo koliki je taj broj.
Ali, sve upućuje na nešto što nedostaje ovoj državi, a to je stvarna odgovornost onih koji kradu tuđi identitet ali i onih koji to podstrekavaju na to, a to su obično političke stranke jer one imaju najveći interes da dobiju što veći broj glasova, ne birajući sredstva kako doći do toga.
- Analize birača
Jako teško mi je reći koliki je to procenat, nekad jedan glas odlučuje koji će politički subjekt osvojiti mandat u određenoj zakonodavnoj vlasti, i za mene je ovdje svaki glas jako bitan jer on može uticati na konačne rezultate izbora.
Ali, ovo je već simptomatično i bojim se da se neće ni utvrditi tačan broj jer su političke stranke ozbiljne organizacije koje prave analizu izlaska na izbore -- ko izlazi, ko ne izlazi -- i onda prave nakon te analize broj birača koji ne izlaze na izbore i vrlo često njih zloupotrebljavaju da ih prijave putem pošte.
Ja bih želio da političke stranke javno o tome govore, naročito one koje znaju za takve stvari, a takvih političkih stranaka je jako mnogo.
- Zabrana učešća
S druge strane, ovo je dokaz da treba konačno izmijeniti Izborni zakon, pooštriti kaznene mjere koje su predviđene sadašnjim Izbornim zakonom, tako da svi oni koji uzimaju sebi za pravo da na takav način falsifikuju izbornu volju građana birača moraju biti drastično kažnjeni, ali vodeći računa da i oni politički subjekti koji su to organizovali moraju snositi određene sankcije.
Smatram da treba predvidjeti u izbornom zakonu da se takvim političkim subjektima i rukovodstvima tih stranaka zabrani učešće na jednim od izbora.
To bi bila jedina adekvatna kazna jer ovdje se kažnjavaju članovi biračkih odbora, ali nikad oni koji njih podstrekavaju da krše izborni zakon i provedbene akte Centralne izborne komisije.
- Zakon i odgovornost
Mi smo sada svjedoci da se određeni birači ucjenjuju, da im se prijeti i sigurno je da će nepravilnosti biti najčešće na samom biračkom mjestu, o čemu bi trebalo da vodi računa i Centralna izborna komisija jer je odgovorna za zakonitost izbornog procesa, ali i svi ostali u izbornoj administraciji, naročito članovi boračkih odbora koji ne bi smjeli sebi dozvoliti da falsifikuju izbornu volju građana birača.
Međutim, kod nas je demokratija shvaćena na sasvim drugačiji način.
Svi mi zaboravljamo da je demokratija u uređenim demokratskim državama Evrope upravo bazirana na diktaturi demokratsko donešenih zakona i odgovornosti za poštivanje tih zakona.
- Izborno tržište
Mi živimo u državi gdje apsolutno ne postoji odgovornost, naročito politička odgovornost, a da ne govorim o moralnoj odgovornosti, tako da se ljudi vrlo lako dovedu u situaciju da krše zakon i sankcija koja bude izrečena bude minimalna, ne vodeći računa da takvim nezakonitim radnjama nekom omogućavaju da zarađuje stotine hiljada maraka u izbornom period za koji je neko izabran na izborima.
Mi smo uvijek tvrdili da mi nemamo slobodne i poštene izbore -- poštene jer smo svjedoci malverzacija, a slobodne jer se vrši pritisak.
Ne samo da se kupuju glasovi već smo od izbora napravili tržište, pa ljudi čak na svojim portalima i profilima nude prodaju svoga i glasa svoje porodice strankama koje ponude više.
- Nečasne radnje
Danas je evidentno da kod većine političkih stranaka u BiH nema ideologije koja će ih vezati, nego su to postale interesne grupe.
Kad taj materijalni interes nadvlada ideologiju, onda imate jednu situaciju gdje moral i etika u politici apsolutno ne postoje.
Mi smo prepoznatljiva zemlja po organizovanom kriminalu, korupciji i nepotizmu i nažalost mnogi se i boje gubitka vlasti pa su spremni da se bave ovakvim nečasnim radnjama.