Piše: Ines Šaškor
(Mišljenja izrečena u komentaru ne odražavaju nužno stavove RSE)
Svaki parlament ima svoje oriđinale, više ili manje duhovite tipove koji uveseljavaju publiku i žive za svojih pet minuta medijske pozornosti. Svaki parlament ima i konfliktne radikale raznih vrsta, sijače otrova prema političkim protivnicima.
U pravilu su to marginalni političari opće prakse bez javne težine. U hrvatskom Saboru jedan od tih je Željko Glasnović, nezavisni zastupnik iz dijaspore. U Kanadi, u kojoj je živio dugi niz godina, dobio je 56 glasova, a ostatak pretežno u Bosni i Hercegovini u kojoj je ratovao na strani HVO-a i dobio čin generala. S još desetak generala HVO i HV više godina je primao duplu mirovinu za isti radni staž. Izabran je na listi HDZ-a za dijasporu, ali je stranački klub napustio zajedno s još dvoje pripadnika stranačke desnice Zlatkom Hasanbegovićem i Brunom Esih.
Ovoga tjedna za saborskom govornicom izgovorio je i ove riječi: "Tražili ste nezavisnu državu Hrvatsku a dobili ste croslaviju i euroslaviju, satrapiju...". Usput je zastupnike nazvao "šugavim Jugoslovenima", a novinar"moralnim tifusarima i sidašima".
Nekoliko dana ranije Glasnović je prisustvovao konvenciji njemačke neonacističke stranke NPD. Smatrao je svojom "moralnom obavezom" odazvati se pozivu. "Ja sam prije svega vojnik i u brigadi koju sam vodio su bili i ljudi iz NPD-a koji su se borili protiv sadašnjeg ISIL-a i velikosrpskog imperijalizma", izjavo je za Deutsche Welle. U Saboru se prisjetio svoje ekskurzije u Njemačku i još dodao: "Na desetine iz NPD došli su braniti Hrvatsku na granice svetog Rimskog carstva".
Pročitajte i ovo: Hrvatska: Saborski zastupnik hvalio NDHPredsjedavajući sjednice, ujedno i predsjednik Sabora Gordan Jandroković nije reagirao na najnoviji Glasnovićev istup. Reagirao je jedino nezavisni zastupnik Bojan Glavašević, ali je dobio – opomenu zbog proceduralnih razloga. Poslije je Jandroković novinarima izjavio: "Zastupnici su izabrani od građana da govore. Kako oni govore to je na njima i građani će to procijeniti".
Saborski su zastupnici odšutjeli to što su nazvani šugavima, nije ih se dojmilo niti što su proglašeni zagovornicima NDH.
Je li ignoriranje ovakvih istupa ponajbolji način marginaliziranja njihovih zagovarača? Možda jest u razvijenoj demokraciji gdje je bjelodano da ekscentrični pojedinci govore nebuloze i gdje se ovakvi istupi svrstavaju u rubriku bizarnosti.
"Saborski su zastupnici odšutjeli to što su nazvani šugavima, nije ih se dojmilo niti što su proglašeni zagovornicima NDH", piše Šaškor (ilustrativna fotografija)
U Hrvatskoj nije tako. Neraščišćen odnos prema fašističkom dijelu prošlosti opterećuje suvremenu Hrvatsku od početka. Jest, stranke koje otvoreno profašistički djeluju su marginalne i rezultati koje postižu na izborima ne dosežu niti jedan posto potpore birača. Na njihovim paradnim okupljanjima, a omiljeno im je paljenje srpskih novina i ometanje antifašističkih skupova, odazove se 50-ak ljudi. S tog aspekta Hrvatska bi bila jedna stabilna evropska demokracija.
Pročitajte i ovo: Zoran Pusić: Protiv Hrvatske koja nalikuje NDHMeđutim, hrvatski problem tiče se njezinog mainstreama. Vladajuća stranka i dobar dio političkog establišmenta dijele ambivalentan odnos prema ustaškom nasljeđu. To je ujedno i glavni je uzrok nepovjerenja međunarodne zajednice prema Hrvatskoj. Toleriranje ispada, poricanje i odbijanje suočavanja s profašističkim pojavama i ispadima glavna su značajke ponašanja političkih elita.
Postepeno, u javnosti se legalizirao filofašistički politički diskurs. U ime slobode govora prakticira se negacija slobode. Šefica države glasno izriče ljutnju kada ju se podsjeća na profašističke istupe. Toga u Hrvatskoj nema, rezolutna je predsjednica. Premijer (polu)legalizaciju ustaške parole "Za dom spremni" više ne želi niti komentirati. Za njega je to apsolvirana tema.
Pročitajte i ovo: Da li je u Hrvatskoj legalizovan ustaški pozdrav?Evropski je parlament prije gotovo mjesec dana s uvjerljivom većinom donio "Rezoluciju o porastu neofašističkog nasilja u Evropi" u kojoj je (i) Hrvatska izrijekom spomenuta. U Hrvatskoj je prošla bez odjeka, a o nekom političkom planu za njenu operacionalizaciju nema niti govora. Vlast se ponaša kao da je se to ne tiče.
Pučka pravobraniteljica Lora Vidović upravo je objavila analizu o ignoriranju postupaka državnih vlasti prema relativiziranju zločina NDH. Dokumentirala ju je konkretnim primjerima, od oslobađajuće presude Marku Perkoviću Thompsonu, toleriranja javnih povika "Za dom spremni", odavanja vojnih počasti poginulim ustašama, promocija revizionističkih knjiga o logoru Jasenovac u crkvenim prostorima, do predsjedničine pohvale ustaškim emigrantima u Argentini.
Za sve te pojave tražila je odgovore od državnih organa ali ih nije dobila ili su bili posve formalni. U zaključku Lora Vidović čiji sudski progon zbog zalaganja za prava migranata traže i neki srednjestrujaški mediji, navodi da su "pojave negiranja karaktera NDH i razmjera zločina ustaškog režima, isticanja simbola u javnom prostoru ili korištenje sintagmi kojima se prema njemu izražavaju simpatije, u hrvatskom društvu toliko učestale, da su gotovo prešutno prihvaćene".
Zastupnik Željko Glasnović samo je ilustracija takvog stanja.