Zabrana govora u Skupštini: Gruba greška, ili vid pritiska

Skupština Srbije, ilustrativna fotografija

Tek što su se strasti stišale, pošto su vlasti u poslednjem momentu odustale od oštrih rezova u nezavisnim institucijama Srbije pravdajući se štednjom, dogodio se novi nesvakidašnji presedan: njihovim predstavnicima zabranjeno je da u sredu govore u parlamentu, zbog čega su napustili zasedanje.

Iako im je iz Skupštine upućeno izvinjenje s obrazloženjem da se radi o grešci, ostaje nedoumica da li je reč o još jednom vidu pritiska zbog njihovog kritičkog odnosa prema vlastima?

Zabrana poverenicima za informacije od javnog značaja i rodnu ravnopravnost Rodoljubu Šabiću i Neveni Petrušić da se poslanicima u završnim rečima obrate tokom sednice na kojoj su razmatrani izveštaji o radu nezavisnih tela – posledica je grubog previda.

To je zvanično objašnjenje Skupštine Srbije za potez Vladimira Marinkovića, u tom trenutku predsedavajućeg sednicom, koji je kod njih izazvao revolt i nevericu, na šta su reagovali izlaskom iz skupštinske sale u društvu ombudsmana Saše Jankovića.

Ipak, prekinuta sednica je nastavljena u četvrtak, pošto im je predsednica parlamenta Maja Gojković u Skupštini pred poslanicima uputila javno izvinjenje:

“Zbog nemogućnosti da poverenici mogu da se u završnoj reči obrate Narodnoj skupštini, iako su po poslovniku na to imali pravo. Reč dajem gospodinu Rodoljubu Šabiću.”
, rekla je Maja Gojković.

Osim izvinjenja predsednice najvišeg predstavničkog doma, poverenika Šabića istim povodom kontaktirao je i potpredsednik Skupštine Vladimir Marinkovića koji mu je uskratio da govori.

“Radi se o nesporazumu, bez bilo kakvih tendencija”, poručio je u svom izvinjenju Marinković.

Rodoljub Šabić

Sam Šabić, koji je morao da sačeka četvrtak da bi u Skupštini izneo svoje završne reči, za naš program kaže da ne zna šta je bio uzrok ovakve zabrane, podvukavši da to nije problem odnosa prema jednom čoveku ili jednom državnom organu:

“To što se desilo je jednostavno nedopustivo. Ne bih da spekulišem s tim da li je to grub propust ili nešto ružnije od toga, ali je napravljena ogromna šteta kad je uopšte u pitanju odnos prema nekoj ličnosti, to je jedna slika o jednoj atmosferi koja je neshvatljiva. Toliko pre što smo u toku sednice tog dana zaista bili u prilici da vidimo i nekakve afirmativne stvari, da se oseti bar na trenutke pozitivna atmosfera u kojoj se ne morate slagati, ali razmenjujete mišljenja i idete ka rešenju. Ovo je okrenulo impresiju u potpuno drugom pravcu.”
, kaže Šabić.

Prava da se u završnoj reči obrati poslanicima u sredu je bila lišena i poverenica za zaštitu ravnopravnosti Nevena Petrušić, koja smatra da su time povređeni ugled i kredibilitet, kako parlamenta, tako i nezavisnih tela koja se bave zaštitom ljudskih prava.

Time je ostavljen utisak da parlament nema svest o značaju institucija koje su, s obzirom na česte primere kršenja ljudskih prava Srbiji potrebne, smatra Nevena Petrušić.

Nevena Petrušić

“To je prosto demonstracija, na neki način, neuvažavanja i pokušaja rušenja kredibiliteta. Ne nalazim da je to pritisak, ali nalazim da je reč o neprimerenom odnosu prema nezavisnim telima. Ne znam šta je tu suština, niti želim da ocenjujem. Upućeno je jedno izvinjenje i mislim da ovde sa tim, na neki način, treba da se stavi tačka I da se okrenemo onome što je posao svih nas.”, smatra poverenica za zaštitu rodne ravnopravnosti

Inidikativno je što se ovakav presedan dogodio u danu u kome je, posle nekoliko nedelja neizvesnosti, Kancelariji ombudsmana odobreno produženje ugovora sa dvadesetak zaposlenih, a Rodoljubu Šabiću korišćenje službenog automobila za još mesec dana.

To, objašnjava Milan Antonijević iz Komiteta pravnika za ljudska prava ozbiljno devalvira tvrdnje iz vrha vlasti, koji su se ovih dana mogli čuti, da Srbija nije zemlja pritisaka i cenzure:

“Kada imate veliki broj negativnih događaja u poslednje vreme, a koji koincidiraju sa objavljivanjem izveštaja Zaštitnika građana i drugih nezavisnih tela, to može dovesti do utiska da postoji pritisak. U ovom trenutku se oni svakodnevno mogu detektovati. Ako imate jasnu poruku od vrha vlasti da su nezavisne institucije nešto što treba da postoji na taj način na koji postoji i da je njihova uloga izuzetno bitna, onda ta poruka treba da se pošalje svima unutar državnih struktura kako ne bismo videli ovakve situacije više.”, zaključuje Antonijević.