Koji bi trebali biti Milanovićevi prioriteti?

Koje su procjene, a koja očekivanja od Zorana Milanovića kada u veljači započne sa svojim petogodišnjim mandatom na funkciji hrvatskog predsjednika?

On je u drugom krugu redovnih predsjedničkim izbor u Hrvatskoj, u nedjelju, 5. siječnja, pobedio dosadašnju predsjednicu Kolindu Grabar-Kitarović sa osvojenih više od 52 posto glasova.

Josipović o Milanoviću

Bivši hrvatski predsjednik Ivo Josipović prošlog travnja vratio se u SDP (Socijaldemokratska partija), iz koje je izašao 2015. godine, a tada se čak špekulirao i o tome da bi on mogao biti stranački kandidat na predsjedničkim izborima.

Ipak, na predsjedničkim izborima održanim 5. januara, kandidiran i izabran je Zoran Milanović. U izjavi za Radio Slobodna Evropa (RSE) Josipović kaže da je teško predvidjeti politiku koju će novi predsjednik voditi:

"S obzirom na ustavno uređenje i praktične mogućnosti provođenja političkih ideja. Ono što bih ja od njega očekivao i što bih želio je da bude aktivan u poboljšavanju odnosa sa susjedima. Mislim da je to ovog trenutka jedan od ozbiljnih vanjskopolitičkih problema koje imamo. Nadam se da će nastaviti proeuropsku politiku. Uostalom, on je pokazao i do sada da je Europejac. I naravno da će biti na braniku građanskih europskih vrijednosti koje su danas u Hrvatskoj na žalost u čestim iskušenjima", kazao je RSE Ivo Josipović, koji je za predsjednika Hrvatske izabran na izborima 2010. godine, da bi 2015. bio poražen od Kolinde Grabar-Kitarović.

Ivo Josipović i Kolinda Grabar-Kitarović: Januar 2015. godine

Pupovac o porazu pobjedu Milanovića

Iako nisu podržali Kitarović, HDZ-ovu predsjednički kandidatkinju, predsjednik Samostalne demokratske srpske stranke (SDSS) Milorad Pupovac i njegova stranka dio su HDZ-ove vladajuće koalicije, a izborni pobjednik Milanović bio je kandidat oporbenih socijaldemokrata.

"To je volja većinskog dijela birača u Hrvatskoj koja će u političkom životu Hrvatske, političkih stranaka, novoizabranog predsjednika i vlade tražiti novi tip političke odgovornosti, političke suradnje i novi tip političke kulture“, kaže Pupovac.

Hrvatski premijer Andrej Plenković (HDZ) i predsjednik Samostalne demokratske srpske stranke Milorad Pupovac, tijekom obilježavanja pravoslavnog Božića januara 2017.

„Moja očekivanja su da se na osnovu te volje, i volje koju je dobila većina u Parlamentu i Vladi, stvori taj tip političke suradnje, dijalog i kulture koji Hrvatskoj godinama nedostaje. Svi će biti na kušnji i od svih imamo očekivanja", rekao je Pupovac medijima.

Ocjene aktivista za ljudska prava

Aktivisti za ljudska prava imaju svoje prioritete, jer poruke koje su u mandatu Kolinde Grabar-Kitarović stizale s Pantovčaka nisu se uvijek držale europskih standarda, a pogotovo nisu uvijek pomagale borbi protiv netolerancije i govora mržnje.

"Poruke za ljudska prava, poruke solidarnosti, tolerancije i jasnog antifašističkog stava vrlo su dobrodošle od novoizabranog predsjednika, a bit će važna i jasna podrška institucijama kako bi funkcionirala ili profunkcionirala vladavina prava", kaže za RSE Vesna Teršelič iz Centra za suočavanje s prošlošću Documenta.

Također, ona najavljuje da će se vrlo pomno pratiti kime će se novi predsjednik okružiti.

"Odnosno, hoće li u imenovanju svog tima slijediti ideal ravnopravnosti spolova i dati zasluženo mjesto ženama, te time zapravo jasno naglasiti koliko će konkretno doprinijeti da se Istanbulska konvencija i borba protiv nasilja nad ženama provode u djelo. Mislim da bi kod imenovanja savjetnika i savjetnica trebao poštivati ključ 50:50 posto", poručuje Vesna Teršelič.

Istanbulska konvencija je međunarodna konvencija o sprečavanju nasilja nad ženam, koju je hrvatska vlada potpisala 2018. godine, unatoč otporima u hrvatskom društvu.

Ona podsjeća da aktualna predsjednica ima posebnog izaslanika za nestale Ivicu Vrkića i da s tom praksom treba nastaviti i dinamizirati je, i da trebati poslati snažnu poruku da treba nastaviti i intenzivirati suđenja i istrage o ratnim zločinima, kako u Hrvatskoj, tako i u susjednim državama.

Milanović prije i poslije

Politolog Berto Šalaj je za Hrvatski radio podsjetio da je javnost već prepoznala razliku između Milanovićevih pobjedničkih govora i političkih poteza nakon toga, ali da mu je govor bio dobar i da se nada da će ga se Milanović držati.

"Drugo, nadam se da će ispuniti svoje obećanje i da će biti zadnji neposredno izabrani predsjednik te da će u javnu raspravu gurnuti svoj prijedlog o ukidanju neposrednog izbora. Treće, premijer Andrej Plenković najavio je da očekuje 'tvrdu kohabitaciju' sa Milanovićem kao predsjednikom države. Tu ne očekujem neke veće probleme jer se Milanović mora uvesti u svoju funkciju, a Plenković će se baviti predsjedanjem EU-om i unutarstranačkim problemima. Ali ako Plenković pobijedi na parlamentarnim izborima i dobije još jedan premijerski mandat, ponovi svoj mandat, tada će to biti zanimljivo. A do tada će to biti jedan ples jednog oko drugog, s obzirom da imaju neke druge zadatke, a ne međusobno sukobljavanje", ocjenjuje Šalaj.

Američko veleposlanstvo o izborima

Američko veleposlanstvo u Hrvatskoj čestitalo je Milanoviću na izbornoj pobjedi, naglašavajući u čestitci kako je Hrvatska „postojani prijatelj i saveznik Sjedinjenih država“ i kako se raduju nastavku tog partnerstva i prijateljstva tijekom Milanovićevog petogodišnjeg mandata.

"U potpunosti podržavamo hrvatsko predsjedanje Vijećem Europske unije i njezinu predanost euroatlantskoj budućnosti jugoistoka Europe", poručuju iz veleposlanstva u čestitci i dodaju kako su zahvalni na posljednjih pet godina "bliske i produktivne suradnje" s dosadašnjom predsjednicom Kolindom Grabar-Kitarović.

Dvije države crpe snagu iz zajedničkih vrijednosti i predanosti transatlantskoj sigurnosti, ekonomskoj suradnji i diversifikaciji opskrbe energijom, stoji također u čestitci.

Milanoviću je među prvima u nedjelju navečer čestitao i predsjednik Europskog vijeća Charles Michel, bivši belgijski premijer s lijevog centra.

"Vjerujem da će Hrvatska pridonijeti razvoju Europske unije posebice tijekom prvog predsjedanja Vijećem Europske unije", napisao je u tweetu Michel.