Kao hladan tuš odjeknula je nedavno vijest da je šest evropskih vlada uputilo pismo Evropskoj komisiji obavještavajući je da se dramatično povećava broj tražitelja azila sa Zapadnog Balkana. I dalje prednjače oni koji dolaze iz Srbije i Makedonije, ali im se i Bosanci i Hercegovci opasno približavaju. Samo u proteklih šest mjeseci ukupno se preko 14 hiljada ljudi na ovaj način prijavilo želeći trajno ostati u Evropi. To je, s pravom, shvaćeno kao direktna prijetnja bezviznom režimu, kojem se ionako sprema "zaštitna mjera" privremenog stavljanja van snage. Zato izvjestiteljka za vize Evropskog parlamenta, Tanja Fajon zabrinuto konstatuje:
„Situacija je vrlo ozbiljna jer prema podacima Evropske komisije sve više građana Bosne i Hercegovine traži azil u Evropi. Zbog toga je vrlo bitno da vlasti u Bosni i Hercegovini stvarno učine sve da spriječe odlazak građana, jer ja očekujem da ćemo u Parlamentu ubrzo usvojiti dogovor oko mehanizma za privremenu suspenziju bezviznog režima. Zbog alarmantne situacije neke zemlje Evropske unije mogle bi stvarno zatražiti da se taj mehanizam usvoji za neke zemlje Zapadnog Balkana. Mi ćemo, naravno, dati neko mišljenje, ali Vijeće ministara može vrlo brzo usvojiti tu privremenu suspenziju, na pola godine, pa onda produženje. Ako bi zemlja došla na crnu šengensku listu, to bi bila duža procedura, tu se mijenja cijela uredba, cijela regulativa, i to je onda, naravno, proces u kojem surađuje i Parlament.“
U Evropskoj stabilizacijskoj inicijativi, organizaciji koja već dugo prati bezviznu priču zb. regiona, imaju nešto drugačiji pogled na problem, iako priznaju - već na proljeće 2013. bi oni koji krše bezvizni režim mogli osjetiti evropske protivmjere. Analitičarka Evropske stabilizacijske inicijative, Alexandra Stiglmeyer smatra da opasnost postoji zato jer je ovaj put Njemačka ta koja je obuhvaćena problemom.
"Tamo je u septembru bilo četiri hiljade prijava za azil od strane srpskih i makedonskih građana. A to je veliki broj. U cijeloj prošloj godini je bilo osam hiljada. Znači, u jednom mjesecu je bila polovina toga što su imali cijelu prošlu godinu. Njemačka hoće reagovati, samo je problem u tome što uvođenje viznog režima nije rješenje. Ono što treba uraditi jeste oduzeti beneficije radi kojih ljudi dolaze u Njemačku. Od svih balkanskih nacionalnosti skoro niko ne dobije azil jer tamo više nema političkog progona i nema više razloga za davanje azila. Oni su tzv. lažni azilanti. A u Njemačkoj se, od početka traženja azila i ako se uloži žalba, može provesti preko pola godine, dobije se smještaj, dobije se hrana, odjeća, medicinska skrb, i uz to se još sada daje i džeparac od 420 eura za četveročlanu porodicu. Prije bilo manje. To je jedna odluka Ustavnog suda iz jula, i to je razlog da su ljudi sada navalili na Njemačku. Pročulo se da tamo ima novaca.“
RSE: Bosna i Hercegovina je do sada bila rijetko prozivana u ovoj situaciji. Čini mi se da bi ona mogla da bude neka vrsta kolateralne štete, mada kažu da postoje podaci da azilanti iz Bosne i Hercegovine u posljednje vrijeme dolaze u većem broju. Moraju li Bosanci i Hercegovici sada više da strahuju za svoj bezvizni režim?
Stiglmeyer: Velike brojke dolaze iz Srbije i Makedonije. Broj tražilaca azila iz BiH se nešto povećao otkada Bosna i Hercegovina ima bezvizni režim, ali to još nije neki veliki broj da bi Bosna bila 'kažnjena' uvođenjem viznog režima.
RSE: Kada pogledate kako se razvijaju stvari posljednjih mjeseci, da li ipak vidite stvarnu opasnost da bi neka od država regiona u neko skoro vrijeme mogla ostati bez viznog režima?
Stiglmeyer: Momentalno bi to bila jako duga zakonska procedura, ali radi se na izmjeni i promjeni zakona da bi se to moglo skratiti. U najgorem slučaju stvarno bi se moglo dogoditi da se bezvizni režim suspenduje, na primjer, na proljeće.
RSE: Ako se nešto takvo desi, pretpostavljam da će političke štete za ionako posrnulu bh. državu biti ogromne.
Članica Evropskog parlamenta iz Švedske, Anna Ibrišagić kaže da će biti političke štete za BiH.
"Ali političke štete Bosne i Hercegovine u Briselu me ne zabrinjavaju toliko kao konkretne štete za građane BiH. Dakle, opet će ostati elita ljudi koja će imati sigurnu mogućnost da putuje – mislim na političare i ljude na visokim funkcijama, a oni ljudi zbog kojih smo se mi toliko borili svih ovih godina da se vize ukinu i dalje će ostati u Bosni i neće moći putovati, ukoliko se to desi.“
Ko misli da je riječ tek o praznim evropskim prijetnjama, uvjeriće se vrlo skoro da nije tako - već narednog četvrtka u Luxemburgu se sastaju ministri unutrašnjih poslova EU koji će, kako se najavljuje, skup iskoristiti da ubrzaju proceduru usvajanja mehanizma zaštite od kršenja bezviznog režima. Tada bi, u proceduri od samo nekoliko sedmica, mogli postati bezvrijedni svi napori do sada uloženi na sticanju povjerenja Evropljana u bh. državu i njene građane.
Prva mjera je blokada na šest mjeseci a potom i stavljanje na crnu listu - a to ako se desi, odnijeće i posljednje tragove povjerenja u ozbiljnost bh. vlasti i države.
„Situacija je vrlo ozbiljna jer prema podacima Evropske komisije sve više građana Bosne i Hercegovine traži azil u Evropi. Zbog toga je vrlo bitno da vlasti u Bosni i Hercegovini stvarno učine sve da spriječe odlazak građana, jer ja očekujem da ćemo u Parlamentu ubrzo usvojiti dogovor oko mehanizma za privremenu suspenziju bezviznog režima. Zbog alarmantne situacije neke zemlje Evropske unije mogle bi stvarno zatražiti da se taj mehanizam usvoji za neke zemlje Zapadnog Balkana. Mi ćemo, naravno, dati neko mišljenje, ali Vijeće ministara može vrlo brzo usvojiti tu privremenu suspenziju, na pola godine, pa onda produženje. Ako bi zemlja došla na crnu šengensku listu, to bi bila duža procedura, tu se mijenja cijela uredba, cijela regulativa, i to je onda, naravno, proces u kojem surađuje i Parlament.“
Tanja Fajon
Na konstataciju da bi ova vijest za BiH bila poražavajuća, Fajon kaže: "Ako se Bosna i Hercegovina vrati ili na crnu šengensku listu ili dobije suspenziju bezviznog režima, to bi stvarno bila vrlo loša vijest, ne samo za Bosnu i Hercegovinu već za cijeli region. Ja se nadam da nikada nećemo koristiti ovaj mehanizam jer je sloboda kretanja pravo svakog građana. Mislim da smo za Bosnu i Hercegovinu napravili veliki korak dalje i sada, naravno, to želimo zaštititi."U Evropskoj stabilizacijskoj inicijativi, organizaciji koja već dugo prati bezviznu priču zb. regiona, imaju nešto drugačiji pogled na problem, iako priznaju - već na proljeće 2013. bi oni koji krše bezvizni režim mogli osjetiti evropske protivmjere. Analitičarka Evropske stabilizacijske inicijative, Alexandra Stiglmeyer smatra da opasnost postoji zato jer je ovaj put Njemačka ta koja je obuhvaćena problemom.
"Tamo je u septembru bilo četiri hiljade prijava za azil od strane srpskih i makedonskih građana. A to je veliki broj. U cijeloj prošloj godini je bilo osam hiljada. Znači, u jednom mjesecu je bila polovina toga što su imali cijelu prošlu godinu. Njemačka hoće reagovati, samo je problem u tome što uvođenje viznog režima nije rješenje. Ono što treba uraditi jeste oduzeti beneficije radi kojih ljudi dolaze u Njemačku. Od svih balkanskih nacionalnosti skoro niko ne dobije azil jer tamo više nema političkog progona i nema više razloga za davanje azila. Oni su tzv. lažni azilanti. A u Njemačkoj se, od početka traženja azila i ako se uloži žalba, može provesti preko pola godine, dobije se smještaj, dobije se hrana, odjeća, medicinska skrb, i uz to se još sada daje i džeparac od 420 eura za četveročlanu porodicu. Prije bilo manje. To je jedna odluka Ustavnog suda iz jula, i to je razlog da su ljudi sada navalili na Njemačku. Pročulo se da tamo ima novaca.“
RSE: Bosna i Hercegovina je do sada bila rijetko prozivana u ovoj situaciji. Čini mi se da bi ona mogla da bude neka vrsta kolateralne štete, mada kažu da postoje podaci da azilanti iz Bosne i Hercegovine u posljednje vrijeme dolaze u većem broju. Moraju li Bosanci i Hercegovici sada više da strahuju za svoj bezvizni režim?
Stiglmeyer: Velike brojke dolaze iz Srbije i Makedonije. Broj tražilaca azila iz BiH se nešto povećao otkada Bosna i Hercegovina ima bezvizni režim, ali to još nije neki veliki broj da bi Bosna bila 'kažnjena' uvođenjem viznog režima.
RSE: Kada pogledate kako se razvijaju stvari posljednjih mjeseci, da li ipak vidite stvarnu opasnost da bi neka od država regiona u neko skoro vrijeme mogla ostati bez viznog režima?
Stiglmeyer: Momentalno bi to bila jako duga zakonska procedura, ali radi se na izmjeni i promjeni zakona da bi se to moglo skratiti. U najgorem slučaju stvarno bi se moglo dogoditi da se bezvizni režim suspenduje, na primjer, na proljeće.
RSE: Ako se nešto takvo desi, pretpostavljam da će političke štete za ionako posrnulu bh. državu biti ogromne.
Članica Evropskog parlamenta iz Švedske, Anna Ibrišagić kaže da će biti političke štete za BiH.
"Ali političke štete Bosne i Hercegovine u Briselu me ne zabrinjavaju toliko kao konkretne štete za građane BiH. Dakle, opet će ostati elita ljudi koja će imati sigurnu mogućnost da putuje – mislim na političare i ljude na visokim funkcijama, a oni ljudi zbog kojih smo se mi toliko borili svih ovih godina da se vize ukinu i dalje će ostati u Bosni i neće moći putovati, ukoliko se to desi.“
Ko misli da je riječ tek o praznim evropskim prijetnjama, uvjeriće se vrlo skoro da nije tako - već narednog četvrtka u Luxemburgu se sastaju ministri unutrašnjih poslova EU koji će, kako se najavljuje, skup iskoristiti da ubrzaju proceduru usvajanja mehanizma zaštite od kršenja bezviznog režima. Tada bi, u proceduri od samo nekoliko sedmica, mogli postati bezvrijedni svi napori do sada uloženi na sticanju povjerenja Evropljana u bh. državu i njene građane.
Prva mjera je blokada na šest mjeseci a potom i stavljanje na crnu listu - a to ako se desi, odnijeće i posljednje tragove povjerenja u ozbiljnost bh. vlasti i države.