Iako se od raspuštanja vojno-istražnog centra Lora u Splitu ovog mjeseca navršava 20 godina, za brutalne zločine nad civilima i ratnim zarobljenicima koji su u splitski zatvor dovedeni pretežno sa područja BiH još niko nije odgovarao.
Splitski logor smrti bio je u funkciji sve do avgusta 1997. godine, iako je rat bio i formalno završen. Pokrenuto je nekoliko istraga, a suđenjem je okončan tek postupak u tzv. predmetu Lora 1, koji se odnosi na zločine nad srpskim civilima koji su u Loru dovedeni iz okoline Splita.
Vukan Kovač u Lori je bio zatočen tri mjeseca. Danas je na čelu Udruženja logoraša iz Hercegovine sa sjedištem u Trebinju. Ogorčen radom splitskog Županijskog suda podsjeća kako se veliki broj civila koji su uhapšeni na području BiH, iz Lore nikada nije vratio.
„Radi se o preko 1.000 ljudi koji su prošli kroz logor Loru i nepobitno je da je oko 70 ljudi tamo izgubilo živote. Ja mogu da kažem za regiju koju ja predstavljam da mi imamo 19 ljudi koji su tamo ostavili svoje živote. Između ostalih, bilo je tu aktivnih vojnika i dobar dio civila. Imamo podataka da su ljudi poslije 1995. godine kadq su potpisani svi međunarodni ugovori o raspuštanju logora, tamo još uvijek boravilo 30-ak ljudi sve do 1997. godine“, kaže Kovač.
Iako je optužnica u tzv. Lori 2, a koja se odnosi na ratni zločin protiv ratnih zarobljenika koji su dovedeni pretežno iz BiH, podignuta prije tri godine, suđenje još uvijek nije započelo. U međuvremenu se počelo govoriti o provođenju istrage u tzv. predmetu Lora 3.
„Ni samo hrvatsko tužilaštvo ne zna što bi se u toj Lori 3 trebalo naći. Pred oko godinu i po dana su tvrdili da će Lora 3 obuhvatiti zločine koje je počinila supruga zapovjednika Lore Tanja Dujić. Međutim, njen slučaj se više nakon krivične prijave niti ne spominje. A sad su odjednom iz tužilaštva pred kraj godine, upravo ponukani napisima povodom mog hapšenja, dali službeno saopćenje da su pokrenuli i Loru 3, i da će Lorom 3 biti obuhvaćena ubojstva desetak crnogorskih rezervista. Prema mom iskustvu, to je samo još jedna u nizu prevara hrvatskog državnog tužilaštva“, kaže Tonči Majić, predsjednik Dalmatinskog komiteta za ljudska prava.
U vrijeme kada su se dešavali zločini u Lori, Bajić je obavljao dužnost zamjenika glavnog vojnog tužitelja, zbog čega u Dalmatinskom komitetu za ljudska prava smatraju da bi se u predmetu Lora Mladen Bajić trebao pojaviti pred sudom najmanje u slučaju svjedoka.
Na optužbe iz Komiteta stigla je tužba glavnog državnog odvjetnika i zahtjev za psihijatrijsko vjestačanje predsjednika Tončija Majića, što je slučaj Lora ponovno aktualiziralo.
„Slučaj Lora neminovno će postaviti pitanje političke odgovornosti, jer on je barem među visoko pozicioniranim političarima bio javna tajna, ne samo to da su oni znali za njega nego bez nekih od njih Lora ne bi bila niti moguća“, kaže Majić.
Nezadovoljni načinom na koji su se do sada vodile istrage za ratne zločine u splitskoj Lori su i u Udruženju boraca Crne Gore. Radan Nikolić, predsjednik Upravnog odbora Udruženja, podsjeća na zločin nad vojnicima JNA iz „nikšićko-šavničke grupe“, odnosno na likvidaciju 14 crnogorskih boraca.
Hrvatske oružane snage zarobili su ih na teritoriji Bosne i Hercegovine kao rezerviste bivše Jugoslovenske narodne armije. Prebačeni su Loru, a potom ubijeni uglavnom metkom u potiljak. Odgovorni do danas nisu procesuirani.
Zbog sporazuma o suradnji koji su 2006. godine potpisali vrhovni državni tužioci Hrvatske i Crne Gore, postupak nije moguće pokrenuti u Crnoj Gori, iako crnogorsko tužilaštvo raspolaže obimnom dokumentacijom, koja je prije nekoliko godina ustupljena i Županijskom sudu u Splitu. Radan Nikolić dodaje:
Kako su nam potvrdili u Udruženju logoraša istočne Hercegovine, nakon okončanja krivičnog postupka, od RH biće zatraženo obeštećenje za torture koje su civili i ratni zarobljenici doživjeli u Lori.
„Mi smo u saradnji sa advokatskom kancelarijom Nobilo i ostali, ali još uvijek ne može on da nas zastupa dok predmet ne dođe pred sud“, navodi Vukan Kovač, predsjednik Udruženja.
Naši sagovornici na kraju poručuju kako nadu u okončanje slučaja Lora ipak nisu izgubili, prije svega zbog promjene svijesti javnosti u RH koja trezvenije gledaju na ratne godine i zločine koji ne smiju ostati zataškani.
„Svaki zločin koje se zataška je u funkciji nekih budućih sukoba i nerazumijevanja među građanima država iz regiona koje su međusobno ratovale. Ja lično mislim da dok se ne uklone sve garniture koje su na bilo koji način učestvovale u izbijanju i odvijanju ratnih sukoba pravog suočavanja sa ratnom prošlošću neće biti“, zaključuje Radan Nikolić iz Crnogorskog udruženja boraca.
**************
Program Pred licem pravde - Suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije pripremaju Radio Slobodna Europa i Institut za ratno i mirnodopsko izvještavanje (IWPR).
Svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata - samo u našem radijskom programu i na internet stranici.
Splitski logor smrti bio je u funkciji sve do avgusta 1997. godine, iako je rat bio i formalno završen. Pokrenuto je nekoliko istraga, a suđenjem je okončan tek postupak u tzv. predmetu Lora 1, koji se odnosi na zločine nad srpskim civilima koji su u Loru dovedeni iz okoline Splita.
Vukan Kovač u Lori je bio zatočen tri mjeseca. Danas je na čelu Udruženja logoraša iz Hercegovine sa sjedištem u Trebinju. Ogorčen radom splitskog Županijskog suda podsjeća kako se veliki broj civila koji su uhapšeni na području BiH, iz Lore nikada nije vratio.
„Radi se o preko 1.000 ljudi koji su prošli kroz logor Loru i nepobitno je da je oko 70 ljudi tamo izgubilo živote. Ja mogu da kažem za regiju koju ja predstavljam da mi imamo 19 ljudi koji su tamo ostavili svoje živote. Između ostalih, bilo je tu aktivnih vojnika i dobar dio civila. Imamo podataka da su ljudi poslije 1995. godine kadq su potpisani svi međunarodni ugovori o raspuštanju logora, tamo još uvijek boravilo 30-ak ljudi sve do 1997. godine“, kaže Kovač.
Iako je optužnica u tzv. Lori 2, a koja se odnosi na ratni zločin protiv ratnih zarobljenika koji su dovedeni pretežno iz BiH, podignuta prije tri godine, suđenje još uvijek nije započelo. U međuvremenu se počelo govoriti o provođenju istrage u tzv. predmetu Lora 3.
„Ni samo hrvatsko tužilaštvo ne zna što bi se u toj Lori 3 trebalo naći. Pred oko godinu i po dana su tvrdili da će Lora 3 obuhvatiti zločine koje je počinila supruga zapovjednika Lore Tanja Dujić. Međutim, njen slučaj se više nakon krivične prijave niti ne spominje. A sad su odjednom iz tužilaštva pred kraj godine, upravo ponukani napisima povodom mog hapšenja, dali službeno saopćenje da su pokrenuli i Loru 3, i da će Lorom 3 biti obuhvaćena ubojstva desetak crnogorskih rezervista. Prema mom iskustvu, to je samo još jedna u nizu prevara hrvatskog državnog tužilaštva“, kaže Tonči Majić, predsjednik Dalmatinskog komiteta za ljudska prava.
Mladen Bajić
Podsjetimo da je prošle godine Majić bio privođen i na psihijatrijsko vještačenje, a nakon što je javno optužio glavnog državnog odvjetnika RH Mladena Bajića za namjernu opstukciju u predmeta Lora.U vrijeme kada su se dešavali zločini u Lori, Bajić je obavljao dužnost zamjenika glavnog vojnog tužitelja, zbog čega u Dalmatinskom komitetu za ljudska prava smatraju da bi se u predmetu Lora Mladen Bajić trebao pojaviti pred sudom najmanje u slučaju svjedoka.
Na optužbe iz Komiteta stigla je tužba glavnog državnog odvjetnika i zahtjev za psihijatrijsko vjestačanje predsjednika Tončija Majića, što je slučaj Lora ponovno aktualiziralo.
„Slučaj Lora neminovno će postaviti pitanje političke odgovornosti, jer on je barem među visoko pozicioniranim političarima bio javna tajna, ne samo to da su oni znali za njega nego bez nekih od njih Lora ne bi bila niti moguća“, kaže Majić.
Nezadovoljni načinom na koji su se do sada vodile istrage za ratne zločine u splitskoj Lori su i u Udruženju boraca Crne Gore. Radan Nikolić, predsjednik Upravnog odbora Udruženja, podsjeća na zločin nad vojnicima JNA iz „nikšićko-šavničke grupe“, odnosno na likvidaciju 14 crnogorskih boraca.
Hrvatske oružane snage zarobili su ih na teritoriji Bosne i Hercegovine kao rezerviste bivše Jugoslovenske narodne armije. Prebačeni su Loru, a potom ubijeni uglavnom metkom u potiljak. Odgovorni do danas nisu procesuirani.
Zbog sporazuma o suradnji koji su 2006. godine potpisali vrhovni državni tužioci Hrvatske i Crne Gore, postupak nije moguće pokrenuti u Crnoj Gori, iako crnogorsko tužilaštvo raspolaže obimnom dokumentacijom, koja je prije nekoliko godina ustupljena i Županijskom sudu u Splitu. Radan Nikolić dodaje:
Radan Nikolić
„Mladen Bajić je 2006. godine poturio vrhovnom državnom tužiocu Crne Gore Vesni Medenici na potpis međudržavni sporazum o gonjenju počinilaca krivičnih djela ratnog zločina kojim je predviđeno gonjenje počinilaca ratnog zločina na teritoriji Hrvatske, i to isključivo koji su učinjeni nad hrvatskim državljanima, dok o zločinima nad crnogorskim državljanima nema niti jednog slova. I praktično je Vrhovno državno tužilaštvo Crne Gore pod punom kontrolom gospodina Mladena Bajića.“Kako su nam potvrdili u Udruženju logoraša istočne Hercegovine, nakon okončanja krivičnog postupka, od RH biće zatraženo obeštećenje za torture koje su civili i ratni zarobljenici doživjeli u Lori.
„Mi smo u saradnji sa advokatskom kancelarijom Nobilo i ostali, ali još uvijek ne može on da nas zastupa dok predmet ne dođe pred sud“, navodi Vukan Kovač, predsjednik Udruženja.
Naši sagovornici na kraju poručuju kako nadu u okončanje slučaja Lora ipak nisu izgubili, prije svega zbog promjene svijesti javnosti u RH koja trezvenije gledaju na ratne godine i zločine koji ne smiju ostati zataškani.
„Svaki zločin koje se zataška je u funkciji nekih budućih sukoba i nerazumijevanja među građanima država iz regiona koje su međusobno ratovale. Ja lično mislim da dok se ne uklone sve garniture koje su na bilo koji način učestvovale u izbijanju i odvijanju ratnih sukoba pravog suočavanja sa ratnom prošlošću neće biti“, zaključuje Radan Nikolić iz Crnogorskog udruženja boraca.
**************
Program Pred licem pravde - Suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije pripremaju Radio Slobodna Europa i Institut za ratno i mirnodopsko izvještavanje (IWPR).
Svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata - samo u našem radijskom programu i na internet stranici.