U Zagrebu je danas predstavljen interaktivni portal "Zatiranje povijesti i sjećanja". Novinari i istraživači Centra za tranzicijsku pravdu SENSE su iz materijala sa haških suđenja izabrali po njihovom sudu ono najbitnije o zločinima počinjenim nad kulturnim, povijesnim i vjerskim nasljeđem u ratovima u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i na Kosovu, i učinili to javno i trajno dostupnim.
U zaokruženim tematskim cjelinama - granatiranje Starog grada u Dubrovniku, uništavanje sarajevske Nacionalne i univerzitetske biblioteke poznate kao "Vijećnica", uništenje mostarskog Starog mosta, zločini nad kulturnim, povijesnim i vjerskim nasljeđem u Bosni i Hercegovini, isti takvi zločini na Kosovu i – kao posljednje, ali ne i najmanje važno – "neprocesuirano", doneseno je ono najvažnije iz haških presuda kada se radi ne o masovnim ubojstvima, već o njihovom podjednako zločinačkom nastavku - uništavanju povijesti i sjećanja.
"Možemo se svađati i sporiti oko presuda, oko pojedinih zaključaka, ali ono što je po nama najvrednije u tom nasleđu Tribunala su utvrđene činjenice, i mi se bavimo samo njima. Znači, sve ono što je utvrđeno na suđenju, u tom rigoroznom procesu izvođenja dokaza i ono što je sadržano u presudama kao neosporno utvrđena činjenica – mi to želimo da učinimo javno i trajno dostupnim i – da tako kažem – na jedan lak način 'varljivim' ", kaže Mirko Klarin, direktor projekta.
Sve ono što je utvrđeno učiniti javno dostupnim: Mirko Klarin
O tisućama i tisućama dokumenata sa haških suđenja govori se jako malo, kazala je književna kritičarka Katarina Luketić.
"Jedan od razloga je svakako taj što se to što donose dokumenti iz Haga u ovim pojedinim slučajevima razlikuje od nacionalnih narativa i onih općih istina za koje podrazumijevamo da znamo o ratu", navodi Luketić.
Uništeno kulturno, povijesno i vjersko nasljeđe su oni koji su ga uništavali doživljavali kao nasljeđe "onih drugih".
Vesna Teršelič iz Centra za suočavanje s prošlošću "Documenta", nasuprot tome kaže kako se radi o zajedničkom nasljeđu sviju nas.
"Želimo afirmirati stav da je uništeno nasljeđe uništeno svima nama i želimo pružiti priliku novim generacijama da o tome razmišljaju, da kroz ovaj narativ i izložbu i radionice koje će slijediti prihvate to zajedničko kulturno i vjersko nasljeđe kao nešto što svi trebamo čuvati", navodi Teršelič.
Zločini prema sjećanju i baštini se nastavljaju, od Alepa nadalje, podsjetio je novinar i teolog Drago Pilsel.
"Narativ 'Zatiranje povijesti i sjećanja' nije samo vrijedan novinarski rad, već i dug prema žrtvama i njihovoj povijesti, ali i upozorenje da se praksa međunarodnih sudova mijenja i da će se kažnjavati zločini prema kulturnoj i vjerskoj baštini", ističe Pilsel.