Do danas su pronađeni posmrtni ostaci samo četiri putnika, od dvadesetoro koliko ih je ubijeno. Pravnosnažno su osuđeni samo Nebojša Ranisavljević i Mićo Jovičić.
Tako se navršava i 25 godina od zločina, kada su pripadnici formacije "Osvetnici", predvođeni Milanom Lukićem i Nebojšom Ranisavljevićem iz voza 671 na pruzi Beograd – Bar u mestu Štrpci, oteli 20 putnika nesrpske nacionalnosti, građana tadašnje SR Jugoslavije, koje su potom ubili kod Višegradske Banje. Najstarija žrtva imala je 59, a najmlađa 16 godina. Većina ubijenih bili su iz Prijepolja, Bijelog Polja, Beograda i Podgorice.
Telo Halila Zupčevića pronađeno je krajem 2009. godine na obali jezera Perućac, a posmrtni ostaci Rasima Ćorića, Jusufa Rastodera i Ilijaza Ličine nađeni su u istom jezeru 2010. godine.
Smajil Alomerović i Nail Kajević do danas ne znaju gde su tela njihove ubijene braće Adema i Niazima.
„Sve što nam je do sada vlast obećavala, baš ništa nije urađeno. Tokom cele godine, niko nas se ne seti osim uoči 27. februara. Ova, kao i prethodne vlasti, idu na odugovlačenje, ili da se zaboravi ili da mi svi pomremo. Nakon otmice i ubistva brata, umrla mi je majka, pa snaja, bratova žena i sin. Ostali smo samo ja i sestra, mi još da umremo, pa da mu nema ko kosti sahraniti. Ako se ikada nađu“, priča Smajil Alomerović.
Nail Kajević kaže da „političarima nije stalo da se ovaj proces dovede do kraja“.
„Oni koji su sad na vlasti, bili su i tada. Tvrde da su se promenili, ali ovo sve govori“, navodi Kajević.
Pre pet godina, ponovo je otvorena istraga zločina u Štrpcima zahvaljujući regionalnoj saradnji i Protokolu koji su potpisali predstavnici nadležnih tužilaštava Bosne i Hercegovine i Srbije.
Vaš browser nepodržava HTML5
Supruga žrtve iz voza u Štrpcima: Ubijeni zbog imena
Pre četiri godine uhapšeno je 15 osoba, pet u Srbiji, i deset u Bosni i Hercegovini, osumnjičenih za zločin u Štrpcima 1993. godine. Punomoćnica porodica žrtava Marina Kljajić iz Fonda za humanitarno pravo podseća da su do sada pravnosnažno osuđene samo dve osobe, Nebojša Ranisavljević i Mićo Jovičić.
„Ranisavljević je pred Višim sudom u Bijelom Polju (Crna Gora) osuđen na 15 godina zatvora, a Jovičić je pred sudom Bosne i Hercegovine priznao da je učestvovao u zločinu pa je sa Tužilaštvom Bosne i Hercegovine 2016. godine zaključio sporazum o priznanju krivice, na osnovu kojeg je osuđen na kaznu zatvora od pet godina. Pred sudom Bosne i Hercegovine u toku je suđenje desetorici optuženih, među kojima su Luka Dragičević, komandant Višegradske brigade i Boban Inđić, komandant Interventne čete u Višegradskoj brigadi, koji su sa svojim pripadnicima izvršili zločin“, navodi Marina Kljajić.
Tužilaštvo za ratne zločine u Srbiji podiglo je 2015. godine optužnicu protiv Gojka Lukića, Ljubiše Vasiljevića, Duška Vasiljevića, Jovana Lipovca i Dragane Đekić.
„Optužnica do danas nije potvrđena, ona je na relaciji sudovi Tužilaštvo za ratne zločine u Srbiji. Nekoliko puta je vraćana Tužilaštvu na dopunu tako da još nemamo potvrđenu optužnicu“, kaže Kljajić.
Porodice ubijenih do danas nisu dobile status civilnih žrtava rata, niti bilo kakvu nadoknadu od države.
Predsednik Odbora za ljudska i manjinska prava Skupštine Srbije Meho Omerović navodi da će se do kraja maja u skupštinskoj proceduri naći zakon koji bi trebao da ispravi nelogičnosti zakona iz 1996. godine o civilnim žrtvama rata.
Za mnoge porodice, donošenje novog zakona je zakasnelo.
„Da je ta pomoć bila pre deset, petnaest godina, mnogo bi značila porodicama, naročito onima kojima je ubijen jedini hranitelj porodice. Većina porodica više nije među živima, a dosta je njih i umrlo u nemaštini“, kaže Nail Kajević.
Počast žrtvama i apel Podgorici i EU
Predstavnici Foruma Bošnjaka Crne Gore obilježili su četvrt vijeka od zločina u Štrpcima polaganjem cvijeća u Spomen parku civilnim žrtvama na Pobrežju u Podgorici. Predsjednik Foruma Bošnjaka Husein Cane Tuzović i ove je, kao i svih prethodnih godina za četvrt vijeka, apelovao da se nadležni državni organi Crne Gore uključe u rasvjetljavanje ovog zločina.
„Ako ništa drugo, a ono da se razmjenom raspoložive dokumentacije uključe u rasvjetljavanje ovog kao i svih drugih zločina počinjenih u istom periodu nad građanima Crne Gore, jer u Štrpcima je deset otetih a potom likvidiranih putnika bilo iz Crne Gore a osam sa teritorije Srbije. Za svoje građane nije gotovo ništa učinjeno“, kazao je Tuzović.
Na pitanje RSE da li je država učinila sve za porodice žrtava (otetih, pa ubijenih putnika) u smislu socijalnih prinadležnosti - ministar rada i socijalnog staranja u Vladi Republike Crne Gore Kemal Purišić za kazao je da se do sada tom resoru niko nije obratio.
„Koliko je znam niko od članova porodica otetih a potom ubijenih putnika nije se obraćao konkretnim zahtjevom za neke socijalne prinadležnosti. Ali za sve one koji su u takvoj potrebi koristim ovu priliku da ih pozovem. Svakako da ćemo i kao nadležno ministarstvo i kao država učiniti sve što je potrebno da iskoriste pravo u okviru zakonskih prinadležnosti. Razumijem da su neke od tih porodica u takvoj situaciji i pozivam ih da pokrenu postupak i svakako smo vrlo otvoreni prema toj inicijativi“, kazao je Purišić.
Vaš browser nepodržava HTML5
Nevladine organizacije obeležile 25 godina od zločina u Štrpcima
Međutim, bivši potpredsjednik Skupštine Crne Gore i funkcioner opozicione Socijaldemokratske partije Rifat Rastoder kazao je da je i poslije 25 godina od zločina u Štrpcima, u Crnoj Gori status porodica žrtava i dalje nezbrinut.
„Porodice nemaju nikakve prinadležnosti zbog toga što su stradali njihovi hranioci. Oni su na sudu dobili neku satisfakciju, minimalnu. Ali i dalje status njihov... da im se prizna kao status civilnih žrtava ili tako nešto ni govora o tome nema. Niti je ikakva mogućnost postojala da se to pokrene“, rekao je Rastoder i pozvao Evropsku uniju da natjera nadležne da se ovaj zločin pred sudovima rasvijetli.
„Dakle, sve u svemu po meni riječ je o kompromitaciji prava i pravde. I naš apel je uvijek i prema EU. Jer ako hoće države ka što su Crna Gora, Srbija i Bosna, da budu članovi te (evropske) porodice onda i EU ima pravo i mogla bi da ih na neki način natjera da se konkretnije pozabave ovim i sličnim problemima otvorenim, a sa elementima zločina“, poručio je Rastoder.
Protiv zaborava
U Prijepolju se 25. godišnjica otmice putnika iz voza u Štrpcima obeležava programom u organizaciji opštine, Islamske zajednice u Srbiji i Bošnjačke kulturne zajednice. Članove devet porodica ubijenih iz Prijepolja primio je predsednik opštine Prijepolja Dragoljub Zindović sa saradnicima.
Komemorativna akademija „Štrpci bez mezara“, u organizaciji Bošnjačke kulturne zajednice i Medžlisa islamske zajednice u Prijepolju, održana je u Domu kulture. Na akademiji je u ime organizatora govorio, Samir Tandir, koji je još jednom podsetio da porodice žrtava 25 godina čekaju pravdu.
Nakon održavanja skupa organizovan je mimohod ćutnje kroz grad do spomeničkog kompleksa „Štrpci“ u Šarampovu. Na belom mermernom kamenu u obliku tradicionalnog muslimanskog nadgrobnog spomenika nišana, ispisana je poruka „ Ko u ovoj zemlji zaboravi 27. februar 1993. godinu i stanicu Štrpci odustao je od budućnosti“. Cveće i vence na spomenički kompleks položila je i delegacija opštine Prijepolje.