Na internetu je posljednjih dana kolao tekst u kojem se, između ostalog, navodi da "pojedini hoteli u Turskoj u sezoni koja dolazi, djeci do 35 godina u pratnji roditelja daju gratis ljetovanje". Vic ili ne, međutim, dobro odslikava realnost po kojoj je se, umjesto da se smanjuje, povećava broj mladih ljudi koji poslije tridesete, čak u četrdesete godine nastavljaju živjeti sa roditeljima.
Omiljeni vicevi na tu temu uglavnom su se do sada pričali o Italijanima, koji se teška srca odvajaju od svojih mama, no karakteristika i drugih mediteranskih naroda je da mladi duže ostaju da žive sa porodicom, osim Italijana, tu su i Španci, Portugalci, Grci...
Na Balkanu, u prosjeku između 70 i 80 odsto mladih od 25 do 35 godina živi sa roditeljima. Bez dileme važno je opravdanje nedostatak novca ili posla, ali priznaju to i oni koji žive sa roditeljima i za sebe kažu "nijesu zdravi", ima tu nedvojbeno i određenog komoditeta, kao i odlaganja da se susretnu sa stvarnim životom, obavezama, zrelošću.
Stručnjaci: Negativni demografski trendovi
U Srbiji, čak pola miliona mladih ljudi, starih između 20 i 34 godine, živi sa roditeljima. Jedna trećina njih nema izglede da počne samostalni život jer nema nikakve prihode. A i oni, koji su zaposleni, ostaju sa roditeljima jer ne mogu da si priušte da iznajme stan i da od ostatka novca pristojno žive. Mladi ljudi do stana dolaze, ili nasljedstvom, ili uz finansijsku pomoć roditelja. Stručnjaci ističu da oni zbog toga veoma sporo stiču emocionalnu i funkcionalnu autonomiju, kao i to da sve kasnije stupaju u brak, ali da, i kad to učine, život sa roditeljima dovodi do konflikata i razvoda braka. Uprkos mnogo puta ponovljenim obećanjima, ovdašnje vlade nikada nisu preduzele išta ozbiljnije da ubrzaju zapošljavanje mladih – navode sagovornici Branke Trivić u tekstu "Mladi u Srbiji: Teško do posla, stana i osamostaljenja od roditelja".
I dok zemlje sjeverne Evrope karakteriše rana samostalnost mladih ljudi, u Crnoj Gori, kao i u drugim zemljama regiona, uobičajena je pojava takozvano produženo djetinjstvo ili života sa roditeljima u četvrtoj, pa i u petoj deceniji života. Tražili smo odgovore na pitanja: kakve su posljedice i da li su za ovakav način života razlozi samo ekonomske prirode ili odsustvo volje da se preuzme odgovornost, započne samostalan život i odlože osnovna zadovoljstva, što po definiciji stručnjaka - jeste zrelost. Detalje ima Lela Šćepanović u priči "Život poslije 30 godine sa roditeljima je komedija".
Preko 85 odnos mladih u Bosni i Hercegovini još uvijek živi sa roditeljima. Kao osnovni razlog navodi se visoka stopa nezaposlenosti, nepostojanje kvalitetne politike prema mladima, ali je sve prisutnija pojava da mladi ostaju kod roditelja radi vlastitog komoditeta. Pojedinosti ima Ivana Bilić u tekstu "S roditeljima i nakon tridesete".
Ekonomska situacija je glavni uzrok što veliki broj mladih živi s roditeljima i nakon završetka školovanja, pa i nakon tridesete. Odgađanje odluke o samostalnom životu, stvaranju porode i djeci, počelo se već osjećati na negativnim demografskim trendovima, ali vatrogasne mjere, poput jednokratne novčane pomoći za svaku novorođenu bebu, neće imati nekih rezultata. Informaciju više ima Enis Zebić u priči "Svaki drugi mladi Hrvat živi s roditeljima".
Mladi na Kosovu sa kojima smo razgovarali kažu da bi drage volje živjeli odvojeno od svojih roditelja, ali za većinu njih, to je nemoguće zato što su finansijski zavisni. S obzirom da se posao teško nalazi, to za sad ostaje samo želja. Pročitajte tekst Amre Zejneli "Mladi na Kosovu: Život s roditeljima jer nema posla".