Prevareni žiraniti u BiH, za koje se pretpostavlja da ih ima preko 200.000, uskoro bi trebali dobiti pravnu bitku za nepravdu koja im je učinjena. U Parlamentu FBiH spremen je prijedlog zakona o zaštiti prava jemaca, koji bi trebao prekinuti praksu kojom banke, umjesto glavnih dužnika, terete jemce. Udruženje banka BiH negoduje zbog usvajanja ovog zakona, ističući kako će on izazvati negativne posljedice za kreditno poslovanje u zemlji.
Prevareni žiranti u BiH čekaju na usvajanje zakona više od godinu dana. Nisu izgubili nadu će konačno dočekati pravdu i zaustaviti bahati bankarski sektor da otima novac od nedužnih građana.
Među prevarenim žirantima je i Adem Omerkić iz Sarajeva. Pristao je biti žirant svom prvom susjedu, što ga je na kraju mnogo koštalo:
„Samo je u jednom ropskom odnosu vizavi banke, koja je, po mom shvatanju, prvi kriminalac u mom slučaju, a onda i ta dotična osoba, moji nazovi bivši prijatelji. Ja smatram da iza ovoga stoji nekakav organizirani kriminal, na čelu sa bankama, zatim sa pojedincima kao što su ovi moji bivši prijatelji“, priča Omerkić.
Pravdu čeka i Zineta Jahić iz Sarajeva. Dug kredita koji je podigao njen pokojni muž pao je na njena leđa. Zineta bi mogla ostati i bez obiteljske kuće:
„Tu kuću ne mogu pokloniti svojoj kćerki, jer smo imali ostavinsku raspravu. sve su to situacije koje su loše za mene. Mog muža više nema. Sav taj kredit koji je sa kamatama 52.000 - ja to neću da platim“, kaže.
Zakon o zaštiti jemaca u Federaciji pripreman je godinu dana. Prošao je sve potrebne procedure i uzete su u obzir sve kritike i prijedlozi. Predlagateljica zakona, zastupnica Aida Čikić kaže da će se boriti svim snagama da ovaj zakon dobije podršku u Parlamentu.
„Banke moraju shvatiti da vraćanje kredita ne mogu snositi žiranti. One se moraju s tim pomiriti. Mi u ovom slučaju zaista štitimo prevarene građane, kojih je jako puno u ovoj zemlji, a banke imaju vrlo dobre i efikasne mehanizme da zaštite svoje interese – i one to čine“, navodi Aida Čikić.
Vlada nudi svoj prijedlog
I većina zastupnika smatra kako je Federaciji BiH potreban ovaj zakon. Svima je bilo jasno da su banke bile umiješane u brojne malverzacije oko davanja i vraćanja kredita.
„Ja mislim da je trenutno bankarski sistem u FBiH takav da banke rade šta hoće. I ustvari obezbjeđuju sebi profite kakve oni misle da trebaju imati, bez konkretnog rizika. Ako pogledate kredite, vidjećete da su iz banaka u FBiH puno veći krediti pojedincima nego što je privredi, i oni ustvari puno manje računa vode o kreditiranju privrede nego o čistom profitu“, kaže zastupnik SDA Ibrahim Nadarević.
„Svjedoci smo da sve banke imaju izuzetan profit u ovoj krizi i može se reći da one svojim profitom produbljuju krizu u Federaciji, krizu svakog proračuna i svakog pojedinca, na način da su bez imalo osjećaja za stanje i za vrijeme u kojemu funkcioniraju, da su vodile naknade za usluge koje ranije nisu bile naplaćivane, povećavale su sto, dvjesto posto njihove cijene“, tvrdi zastupnik HDZ-a BiH Marinko Čavara.
Iz Vlade Federacije BiH naglašavaju kako se ne slažu sa prijedlogom zastupnice Čikić, te da će ponuditi svoj prijedlog.
„Mi smo u našoj verziji, uvjeren sam, napravili bolju i primjereniju varijantu, varijantu sa mjerom, nego što je ova koja ide od strane gospođe Čikić, jer po onome što je sadržano u ovom zakonu, kategorija jamca više ne bi bila potrebna“, pojašnjava ministar financija FBiH Ante Krajina.
Predstavnici Udruženja banaka BiH napominju kako će usvajanje ovog zakona izazvati negativne posljedice u kreditnom poslovanju.Tajnik Udruženja Mijo Mišić naglašava da je dug popis mogućih posljedica:
„Zakon ukida slobodnu volju građana da se opredijele da budu jemci, što znači da se institut jemca u suštini ukida, iako je to iskazano kroz niz ograničenja. Mislimo da će zakon poskupiti kredite, tj. efektivnu kamatnu stopu s obzirom da se jemstvo ukida, ograničava kao najjeftiniji oblik garancije, a ostaje hipoteka, zalozi, što su svakako skuplja sredstva osiguranja.“
Iz Udruženja za zaštitu jemaca BiH kažu da su brojni primjeri građana pokazali da su banka poslovale sa mnoštvom nepravilnosti. Popis prevarenih žiranata svakim danom je rastao. Ovakav odnos bankarskog sektora prema građanima mora se zaustaviti, kaže članica Udruženja Dženana Hadžimahmutović:
„Zašto se banke ovoliko opiru ovom zakonu, zaista ja pitam vas. Jer ako žele da pošalju dobar primjer svijetu, investitorima, onda će učiniti da novac vrati onaj ko je potrošio, a ne da šalju poruku investitorima da još ima nešto u ovoj zemlji da se uzme i oduzme.“
Građani sve više podnose kaznene prijave prema bankama, koje će, ukoliko ne riješi domaće pravosuđe, završiti pred Međunarodnim sudom za ljudska prava u Strasbourgu.
Prevareni žiranti u BiH čekaju na usvajanje zakona više od godinu dana. Nisu izgubili nadu će konačno dočekati pravdu i zaustaviti bahati bankarski sektor da otima novac od nedužnih građana.
Među prevarenim žirantima je i Adem Omerkić iz Sarajeva. Pristao je biti žirant svom prvom susjedu, što ga je na kraju mnogo koštalo:
„Samo je u jednom ropskom odnosu vizavi banke, koja je, po mom shvatanju, prvi kriminalac u mom slučaju, a onda i ta dotična osoba, moji nazovi bivši prijatelji. Ja smatram da iza ovoga stoji nekakav organizirani kriminal, na čelu sa bankama, zatim sa pojedincima kao što su ovi moji bivši prijatelji“, priča Omerkić.
Pravdu čeka i Zineta Jahić iz Sarajeva. Dug kredita koji je podigao njen pokojni muž pao je na njena leđa. Zineta bi mogla ostati i bez obiteljske kuće:
„Tu kuću ne mogu pokloniti svojoj kćerki, jer smo imali ostavinsku raspravu. sve su to situacije koje su loše za mene. Mog muža više nema. Sav taj kredit koji je sa kamatama 52.000 - ja to neću da platim“, kaže.
Zakon o zaštiti jemaca u Federaciji pripreman je godinu dana. Prošao je sve potrebne procedure i uzete su u obzir sve kritike i prijedlozi. Predlagateljica zakona, zastupnica Aida Čikić kaže da će se boriti svim snagama da ovaj zakon dobije podršku u Parlamentu.
„Banke moraju shvatiti da vraćanje kredita ne mogu snositi žiranti. One se moraju s tim pomiriti. Mi u ovom slučaju zaista štitimo prevarene građane, kojih je jako puno u ovoj zemlji, a banke imaju vrlo dobre i efikasne mehanizme da zaštite svoje interese – i one to čine“, navodi Aida Čikić.
Vlada nudi svoj prijedlog
I većina zastupnika smatra kako je Federaciji BiH potreban ovaj zakon. Svima je bilo jasno da su banke bile umiješane u brojne malverzacije oko davanja i vraćanja kredita.
„Ja mislim da je trenutno bankarski sistem u FBiH takav da banke rade šta hoće. I ustvari obezbjeđuju sebi profite kakve oni misle da trebaju imati, bez konkretnog rizika. Ako pogledate kredite, vidjećete da su iz banaka u FBiH puno veći krediti pojedincima nego što je privredi, i oni ustvari puno manje računa vode o kreditiranju privrede nego o čistom profitu“, kaže zastupnik SDA Ibrahim Nadarević.
„Svjedoci smo da sve banke imaju izuzetan profit u ovoj krizi i može se reći da one svojim profitom produbljuju krizu u Federaciji, krizu svakog proračuna i svakog pojedinca, na način da su bez imalo osjećaja za stanje i za vrijeme u kojemu funkcioniraju, da su vodile naknade za usluge koje ranije nisu bile naplaćivane, povećavale su sto, dvjesto posto njihove cijene“, tvrdi zastupnik HDZ-a BiH Marinko Čavara.
Iz Vlade Federacije BiH naglašavaju kako se ne slažu sa prijedlogom zastupnice Čikić, te da će ponuditi svoj prijedlog.
„Mi smo u našoj verziji, uvjeren sam, napravili bolju i primjereniju varijantu, varijantu sa mjerom, nego što je ova koja ide od strane gospođe Čikić, jer po onome što je sadržano u ovom zakonu, kategorija jamca više ne bi bila potrebna“, pojašnjava ministar financija FBiH Ante Krajina.
Predstavnici Udruženja banaka BiH napominju kako će usvajanje ovog zakona izazvati negativne posljedice u kreditnom poslovanju.Tajnik Udruženja Mijo Mišić naglašava da je dug popis mogućih posljedica:
„Zakon ukida slobodnu volju građana da se opredijele da budu jemci, što znači da se institut jemca u suštini ukida, iako je to iskazano kroz niz ograničenja. Mislimo da će zakon poskupiti kredite, tj. efektivnu kamatnu stopu s obzirom da se jemstvo ukida, ograničava kao najjeftiniji oblik garancije, a ostaje hipoteka, zalozi, što su svakako skuplja sredstva osiguranja.“
Iz Udruženja za zaštitu jemaca BiH kažu da su brojni primjeri građana pokazali da su banka poslovale sa mnoštvom nepravilnosti. Popis prevarenih žiranata svakim danom je rastao. Ovakav odnos bankarskog sektora prema građanima mora se zaustaviti, kaže članica Udruženja Dženana Hadžimahmutović:
„Zašto se banke ovoliko opiru ovom zakonu, zaista ja pitam vas. Jer ako žele da pošalju dobar primjer svijetu, investitorima, onda će učiniti da novac vrati onaj ko je potrošio, a ne da šalju poruku investitorima da još ima nešto u ovoj zemlji da se uzme i oduzme.“
Građani sve više podnose kaznene prijave prema bankama, koje će, ukoliko ne riješi domaće pravosuđe, završiti pred Međunarodnim sudom za ljudska prava u Strasbourgu.