Čini se da će i ove godine komemoracija žrtvama ustaškog logora Jasenovac proći u sjeni bojkota predstavnika nekih manjina. Za sada su predstavnici židovske manjine odlučili da će bojkotirati službenu komemoraciju, a predstavnici ostalih manjina, čiji su pripadnici stradali u Jasenovcu, i hrvatski antifašisti još pregovaraju s vlastima i konačnu će odluku donijeti za koji dan.
Treću godinu za redom, predstavnici Koordinacije židovskih općina u Republici Hrvatskoj neće sudjelovati na službenoj komemoraciji za žrtve Jasenovca 22. travnja. Predstavnici romske i srpske manjine još su u pregovorima s Vladom. Predsjednik Židovske općine Zagreb i predsjednik Koordinacije Ognjen Kraus za naš program kaže kako nije problem u ploči sa ustaškim pozdravom koja je nakon dugog oklijevanja maknuta iz Jasenovca, nego o pozdravu samom, zbog kojeg neće doći.
„Po Ustavu je – kao što se i Ustavni sud Hrvatske izjasnio – taj pozdrav protuustavan! Prema tome, nema nikakvih podzakona ili propisa kojima bi se ustavna odredba mogla mijenjati. To je prva i osnovna stvar.“
Naime, ekspertno Vijeće za suočavanje sa posljedicama nedemokratskih režima nedavno je preporučilo da ustaški pozdrav i dalje ostane zabranjen, osim iznimno kada se radi o komemoriranju poginulim pripadnicima stranačke vojske HOS u ratu u Hrvatskoj početkom devedesetih. Za razliku od njih, Kraus tvrdi da zabrana ne može imati iznimaka.
Drugi je Krausov argument što je HDZ za svog kandidata za voditelja ekspertne radne skupine za obrazovnu reformu preložio osobu koja je za lošije rezultate obrazovanja u Hrvatskoj prozvao učenike s dodatnim potrebama i pripadnike romske manjine. Iako je HDZ - čini se- odustao od tog kandidata i predložio drugog bez takvih repova, Kraus kaže da je odluka donesena i da oni imaju svoju komemoraciju 15. travnja, tjedan dana prije službene.
Predstavnici srpske i romske manjine Milorad Pupovac i Veljko Kajtazi nisu nam na naš upit mogli izložiti svoj stav, nego su javili da su na sastancima.
Za njima će se povesti i saborski zastupnik talijanske manjine Furio Radin.
„Čekam konačni ishod tih razgovora, i onda ću odlučiti. Ali moja odluka će ići obavezno u smjeru solidarnosti sa tim nacionalnim manjinama – židovskom, srpskom i romskom. naravno da se nadam da će se postići konsenzus da se sudjeluje na jednoj zajedničkoj manifestaciji, ali ono što se zna sada, u ovom trenutku, ukazuje na nešto suprotno.“
Premijer da se izjasni: Franjo Habulin
Predsjednik Saveza antifašističkih boraca Hrvatske Franjo Habulin za naš program kaže kako oni još nisu donijeli konačnu odluku, da bi bilo dobro da bude jedinstvena komemoracija, ali da oni prije konačne odluke traže jasno očitovanje Vlade.
„Ja znam da nije moguće u kratkom vremenu učiniti nešto radikalno na tom planu, ali ono što bi nas zadovoljilo je da premijer javno kaže što Vlada namjerava napraviti na tom području – prije svega vezano uz ploče, uz nastupe ekstremne desnice, uz ovakva postrojavanja i niz drugih manifestacija koje se odvijaju.“
Naime, u nedjelju se na središnjem zagrebačkom Trgu bana Jelačića postrojilo četrdesetak u crno obučenih pripadnika izvanparlamentarne Autonomne Hrvatske stranke prava, poznate inače po prosvjedovanju pred uredništvom tjednika srpske manjine „Novosti“ i spaljivanju primjeraka tjednika. Suprotstavilo im se dvadesetak protuprosvjednika iz izvanparlamentarne Radničke fronte koji su nosili transparent „Dosta je ustaštva!“ Prosvjed i protuprosvjed osiguravala je policija.
Prošle 2017. godine održane su tri komemoracije za žrtve ustaškog logora Jasenovac – službena, na kojoj je uz premijera Andreja Plenkovića, načelnika Generalštaba Hrvatske vojske generala Mirka Šundova i više ministara sudjelovao i zastupnik romske manjine Veljko Kajtazi, zasebna Saveza antifašističkih boraca Hrvatske i predstavnika srpske manjine, i zasebna predstavnika židovske manjine.
Komemoracija se održava svake godine sredinom travnja na spomen pokušaja proboja preostalih šestotinjak jasenovačkih logoraša 21. travnja 1945, na vijest da će svi biti likvidirani. Probilo ih se nešto preko stotinu. U Jasenovcu je – prema pojedinačnom popisu žrtava koji se i dalje korigira - za nepune 4 godine postojanja logora ubijeno ili umrlo od zlostavljanja, bolesti ili neljudskih uvjeta gotovo 84.000 ljudi, od toga najviše Srba – gotovo 48.000, preko 16.000 Roma i preko 13.000 Židova.