Organizacije za zaštitu ljudskih prava i one koje se bave pitanjima rodne ravnopravnosti u BiH, ovih dana uputile su niz apela izabranim zvaničnicima i liderima političkih partija da ispoštuju zakon o ravnopravnosti polova prilikom formiranja vlada na svim nivoima. Zakonom je predviđeno da najmanje 40 procenata u sastavu jedne izvršne institucije čine žene.
Od 518 zvaničnika u BiH izabranih neposrednim putem na proteklim opštim izborima, tek je 90 žena. Tako u parlamentima kantona, entiteta i na državnom nivou sjedi tek oko 17 posto žena.
Udruženje „Žene ženama“ iz Sarajeva poslalo je pismo na adrese 15 lidera političkih stranaka sa apelom da prilikom izbora premijera i ministara na svim niovima biraju i žene.
„Kako bi se, zapravo, donekle pokušalo izjednačiti odnosno primaći onom famoznom broju od 40 posto prisutnosti žena u vlasti, što propisuju izmjene zakona o ravnopravnosti spolova BiH“ , navodi jedan od autora pisma, Almir Terzić.
Sličan apel uputio je i Helsinški parlament građana iz Banjaluke, najavljujući i žalbe ombudsmanu za ljudska prava i Ustavnom sudu BiH ukoliko se politički lideri ogluše na poštovanje zakona o ravnopravnosti polova.
Dragana Dardić iz Helsinškog parlamenta kaže da je ta organizacija prije tri godine tužila i Centralnu izbornu komisiju BiH zato što je verifikovala mandate u dosadašnjem Savjetu ministara u kojem su na ministarskim mjestima bili samo muškarci. Sud je odbacio tužbu.
„Simptomatično je da smo na taj odgovor čekali tri i po godine i da je odgovor stigao nakon što je starom Savjetu ministara istekao mandat. Sada mi čekamo formiranje novog Savjeta ministara, tako da na neki način ta naša tužba postaje bespredmetna. Mi nećemo odustati od naših nastojanja koja su usmjerena na dosljednu primjenu svih zakona, pa tako i Zakona o ravnopravnosti polova“, rekla je Dardić.
Apsurdnost u funkcionisanju pravne države
U Izbornoj komisiji ističu kako nemaju nikakvih ovlaštenja kojima bi mogli da utiču na poštovanje ravnopravnosti polova u formiranju bilo koje institucije. U prošloj godini je, kažu, bilo bezuspješnih pokušaja da se Izborni zakon uskladi sa Zakonom o ravnopravnosti polova.
„Ima jako puno žena u BiH koje mogu obavljati odgovorne poslove, kao što je biti ministrica u Vijeću ministara ili u entitetskim vladama. Ono što cijenimo posebno vrijednim za ovakve situacije kao što je bosanskohercegovačka, da žene imaju malo više sluha za pravljenje sistema, za čišćenje stvari itd., tako da cijenim da bi bilo jako dobro kad bi bilo čak i više žena i u parlamentima i u izvršnim organima vlasti BiH“, kazala je Hadžiahmetović.
Dragana Dardić sumnja da će apeli organizacija biti uvaženi, te da će žene ponovo biti zanemarene zbog uskih političkih interesa, i tu je, kaže, apsurdnost u funkcionisanju pravne države.
„Primjer Zakona o ravnopravnosti polova – znači, imaš manje važne zakone u BiH i imaš jako važne zakone u BiH. U manje važne spada, između ostalog, Zakon o ravnopravnosti polova, ali – čik, ne plati račun za struju, ili se usudi da prevariš državu za određene novce, e, tu sve fantastično funkcioniše. Odmah ti dolaze prinudne naplate, isključivanja, itd. Mi ćemo ovo sada do kraja da istjeramo, da onda bar imamo argument u rukama – da ti pravno u ovoj državi ne možeš ništa“, kaže Dardić.
Od 518 zvaničnika u BiH izabranih neposrednim putem na proteklim opštim izborima, tek je 90 žena. Tako u parlamentima kantona, entiteta i na državnom nivou sjedi tek oko 17 posto žena.
Udruženje „Žene ženama“ iz Sarajeva poslalo je pismo na adrese 15 lidera političkih stranaka sa apelom da prilikom izbora premijera i ministara na svim niovima biraju i žene.
„Kako bi se, zapravo, donekle pokušalo izjednačiti odnosno primaći onom famoznom broju od 40 posto prisutnosti žena u vlasti, što propisuju izmjene zakona o ravnopravnosti spolova BiH“ , navodi jedan od autora pisma, Almir Terzić.
Sličan apel uputio je i Helsinški parlament građana iz Banjaluke, najavljujući i žalbe ombudsmanu za ljudska prava i Ustavnom sudu BiH ukoliko se politički lideri ogluše na poštovanje zakona o ravnopravnosti polova.
Dragana Dardić iz Helsinškog parlamenta kaže da je ta organizacija prije tri godine tužila i Centralnu izbornu komisiju BiH zato što je verifikovala mandate u dosadašnjem Savjetu ministara u kojem su na ministarskim mjestima bili samo muškarci. Sud je odbacio tužbu.
„Simptomatično je da smo na taj odgovor čekali tri i po godine i da je odgovor stigao nakon što je starom Savjetu ministara istekao mandat. Sada mi čekamo formiranje novog Savjeta ministara, tako da na neki način ta naša tužba postaje bespredmetna. Mi nećemo odustati od naših nastojanja koja su usmjerena na dosljednu primjenu svih zakona, pa tako i Zakona o ravnopravnosti polova“, rekla je Dardić.
Apsurdnost u funkcionisanju pravne države
U Izbornoj komisiji ističu kako nemaju nikakvih ovlaštenja kojima bi mogli da utiču na poštovanje ravnopravnosti polova u formiranju bilo koje institucije. U prošloj godini je, kažu, bilo bezuspješnih pokušaja da se Izborni zakon uskladi sa Zakonom o ravnopravnosti polova.
Akcija 101 razlog zašto glasati za ženu pred oktobarske izbore, 30. juli 2010, Sarajevo
Azra Hadžiahmetović, jedna je od rijetkih žena koja je obavljala dužnost ministra u Savjetu ministara. Kritikujući rodnu neosjetljivost u političkom životu, navodi da su žene itekako sposobne za obavljanje bitnih dužnosti:
„Ima jako puno žena u BiH koje mogu obavljati odgovorne poslove, kao što je biti ministrica u Vijeću ministara ili u entitetskim vladama. Ono što cijenimo posebno vrijednim za ovakve situacije kao što je bosanskohercegovačka, da žene imaju malo više sluha za pravljenje sistema, za čišćenje stvari itd., tako da cijenim da bi bilo jako dobro kad bi bilo čak i više žena i u parlamentima i u izvršnim organima vlasti BiH“, kazala je Hadžiahmetović.
Dragana Dardić sumnja da će apeli organizacija biti uvaženi, te da će žene ponovo biti zanemarene zbog uskih političkih interesa, i tu je, kaže, apsurdnost u funkcionisanju pravne države.
„Primjer Zakona o ravnopravnosti polova – znači, imaš manje važne zakone u BiH i imaš jako važne zakone u BiH. U manje važne spada, između ostalog, Zakon o ravnopravnosti polova, ali – čik, ne plati račun za struju, ili se usudi da prevariš državu za određene novce, e, tu sve fantastično funkcioniše. Odmah ti dolaze prinudne naplate, isključivanja, itd. Mi ćemo ovo sada do kraja da istjeramo, da onda bar imamo argument u rukama – da ti pravno u ovoj državi ne možeš ništa“, kaže Dardić.