Žene u crnom održale protest 'Stop ratu u Ukrajini'

Aktivisti organizacije "Žene u crnom" na antiratnom skupu u Beogradu, Srbija, 16. mart, 2022.

Aktivisti nevladine antiratne organizacije "Žene u crnom" održali su 16. marta u centru Beograda još jedan protest "Stop ratu u Ukrajini", protiveći se invaziji Rusije na Ukrajinu.

Aktivisti te organizacije nosili su transparente sa natpisima "Žene u crnom protiv rata", "Podržavamo ruske dezertere", "Stop okupaciji Ukrajine", "Podržavamo ruske feministkinje", kao i baner s ispisom "Stop ratu u Ukrajini" na ruskom, ukrajinskom, engleskom i srpskom jeziku.

Predstavnica Žena u crnom Staša Zajović izjavila je da treba podržati antiratni pokret u Rusiji i osuditi "carističke i imperijalističke težnje Rusije".

"Važno je da se Srbija pridruži sankcijama protiv ruskih oligarha, militarista i drugih koji pomažu invaziju na Ukrajinu. Srbija mora da se jasno opredeli jer su mnogi srpski dobrovoljci prustni u proruskim snagama u Ukrajini", kazala je ona.

Pročitajte i ovo: 'Žene u crnom' izrazile solidarnost sa mirovnim pokretima u Rusiji i Ukrajini

Skup "Žena u crnom" obezbeđivale su jake policijske snage.

Tokom trajanja skupa došlo je do manjih provokacija od strane pojedinaca koji su došli na skup.

Jedan od njih skinuo se do pojasa i stao ispred aktivista, pokazujući svoju tetovažu portreta osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića i tetovažu grba Srbije.

Čovek sa tetovažom ratnog zločinca Ratka Mladića stao je ispred aktivista koji su držali banere sa antiratnim porukama, Beograd, Srbija, 16. mart, 2022.

Zajović je upozorila i da organizacija koju zastupa dobija pretnje i uvrede od desničarskih organizacija koje učestvuju u ratnoj propagandi i, kako je rekla, "staju u službu velikoruske i velikosrpske ideje".

Pročitajte i ovo: Ukrajinci tvrde da je oslobođena cijela kijevska regija, evakuisano 4.200 ljudi na istoku zemlje


Ruski vojni napad na Ukrajinu počeo je 24. februara i od tada su Kijev i drugi gradovi pod žestokim raketnim udarima.

Moskva tvrdi da su mete vojni objekti u cilju "demilitarizacije" i "denacifikacije", ali snimci i slike iz ukrajinskih gradova prikazuju suprotno. Od početka invazije stradalo je blizu 700 civila, uključujući 50 dece, a iz zemlje je izbeglo više od tri miliona ljudi, pokazuju podaci Ujedinjenih nacija za 15. mart.

Pročitajte i ovo: Podrška iz Beograda građanima Ukrajine, ali i Rusije i Belorusije koji se protive ratu

Srbija se 2. marta na sednici Generalne skupštine UN-a pridružila osudi invazije Rusije na Ukrajinu.

Rezolucijom UN se izražava žaljenje zbog invazije Rusije na Ukrajinu i zahteva od Rusije da odmah prestane sa pretnjom i upotrebom sile protiv Ukrajine i da odmah, potpuno i bezuslovno, povuče sve vojne snage sa teritorije Ukrajine u njenim međunarodno priznatim granicama.

Rezolucija je usvojena sa 141 glasom za, pet protiv i 35 uzdržanih.

U Beogradu je 4. marta održan i desničarski skup podrške Rusiji, na kojem su nošene ruske i srpske zastave, a intonirane su i himne obe zemlje.

Srbija je jedna od retkih država u kojima se održavaju skupovi podrške Rusiji.