Jedna žena ubijena svakih 11 minuta u svijetu

Nasilje nad ženama i djevojčicama ostaje jedno od najraširenijih kršenja ljudskih prava u svijetu.

Globalno, procjenjuje se da je 736 miliona žena – gotovo jedna od tri – bilo izloženo fizičkom i/ili seksualnom nasilju od intimnog partnera, seksualnom nasilju izvan veze ili u vezi, najmanje jednom u životu.

U rubrici Zašto bavili smo se pitanjem - Koliko je svijetu stalo do okončanja nasilja nad ženama i djevojčicama?

Iz Ujedinjenih naroda kažu da ne znaju odgovor na ovo pitanje.

Ali ono što znaju jeste da je ljudska cijena nasilja nad ženama i djevojčicama nesaglediva.

Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama obilježen je 25. novembra. Tada je i počelo 16 dana aktivizma koji traju do 10. decembra, odnosno Međunarodnog dana ljudskih prava.

Ujedinjeni narodi su ovaj dan označili kako bi se ukazalo na problem nasilja nad ženama i djevojčicama i pozvalo na više i učinkovitije djelovanje u borbi protiv njega.

Pročitajte i ovo: Hiljade ljudi u Francuskoj i Italiji na skupovima protiv nasilja nad ženama

S vremenom se taj dan razvio u globalnu, raširenu inicijativu koja sada uključuje 16 dana aktivizma i UNiTE kampanje.

Kampanja za 2023. godinu glasi "Uložite u sprječavanje nasilja nad ženama i djevojčicama" i poziva vlade diljem svijeta da pokažu i razmotre kako i koliko ulažu u prevenciju rodno uvjetovanog nasilja.

Nasilje nad ženama i djevojčicama remeti mir i stabilnost unutar obitelji i zajednica, piše UN.

Ono stvara bezbrojne troškove društvima u zdravstvu, obrazovanju, socijalnoj zaštiti, pravdi i produktivnosti, sprječavajući gospodarstva da ostvare svoj puni potencijal.

Pandemija COVID-19, sukobi i klimatske promjene pogoršali su rizike za ovo nasilje i stvorili nove prijetnje, pojačavajući ranjivost žena i djevojčica.

Iako se rodno uvjetovano nasilje može dogoditi bilo kome i bilo gdje, neke su žene i djevojke posebno ranjive. Ovu ranjivost povećava nekoliko faktora, uključujući dob (pri čemu su mlade djevojke i starije žene posebno ranjive), ali i migracijski status, etnički i vjerski identitet, invaliditet i još mnogo toga.

Svakog sata ubijeno pet žena

Posljednji UN-ov izvještaj pokazao je da je u 2021. ubijeno 45.000 žena i djevojaka širom svijeta. Ubili su ih partneri ili drugi članovi obitelji. To znači da, u prosjeku, više od pet žena svakog sata ubije neko iz njihove obitelji, odnosno da je jedna žena u prosjeku ubijena svakih 11 minuta.

Dok su 56 posto svih ubistava žena počinili partneri ili drugi članovi porodica, samo 11 posto svih ubistava muškaraca počinjeno je u privatnoj sferi, navedeno je u UN-ovom izvještaju.

Azija je region s najvećim apsolutnim brojem ubistava, a Afrika region s najvišim nivoom nasilja u odnosu na veličinu ženske populacije.

Podaci UN-a kažu i da trenutno na svijetu živi oko 200 miliona žena u dobi od 15 do 49 godina koje su pretrpjele sakaćenje genitalija ili žensko obrezivanje u 31 zemlji svijeta, kao i da je jedna od pet djevojčica udana prije 18. godine.

U subsaharskoj Africi, svaka četvrta žena i djevojčica je podvrgnuta sakaćenju ženskih genitalija. Ali nivoi se uvelike razlikuju od zemlje do zemlje.

Još uvijek postoje zemlje u kojima je sakaćenje ženskih genitalija gotovo univerzalno, gdje je najmanje devet od deset djevojaka i žena, u dobi od 15-49 godina obrezano.

Nasilje i zlostavljanje na osnovu spola također nisu nepoznati ni u online sferi.
Economist Intelligence Unit, odjel za istraživanje i analizu Economist grupe, otkrio je da je 38 posto žena imalo lična iskustva s online nasiljem, a 85 posto žena koje provode vrijeme na internetu svjedočilo je digitalnom nasilju nad drugim ženama.
Prema istraživanju, pandemija COVID-19 pogoršala je ovu situaciju jer žene provode više vremena na internetu, povećavajući njihovu izloženost prijetnjama, piše Forbes.

Pročitajte i ovo: Stopa femicida na 100.000 žena

Manje od 40 posto prijavi nasilje ili traži pomoć

Manje od 40 posto žena koje dožive nasilje traži pomoć bilo koje vrste.

U većini zemalja s dostupnim podacima o ovom pitanju, među ženama koje traže pomoć, većina se obraća obitelji i prijateljima, a vrlo malo njih formalnim institucijama, kao što su policija i zdravstvene službe. Manje od deset posto onih koji traže pomoć prijavilo se policiji, podaci su UN-a.

Šta je rješenje?

Iz UN-a kažu da je rješenje u snažnim odgovorima, uključujući ulaganje u prevenciju.

Međutim, zemlje koje se obavezuju na suzbijanje nasilja nad ženama i djevojčicama i dalje su izrazito rijetke.

Među ostalim, UN je utvrdio da je u prosjeku samo pet posto vladine pomoći usmjereno na borbu protiv nasilja nad ženama i djevojčicama, a manje od 0,2 posto usmjereno je na prevenciju.

"Stoga UN poziva na više ulaganja u ženske organizacije i inicijative usmjerene na žene, uz bolje zakonodavstvo, kazneni progon počinitelja, više usluga za preživjele i obuku službenika za provođenje zakona", poručuju u kampanji UNiTE.

Samo jedna četvrtina zemalja ima sisteme za praćenje budžetskih izdvajanja za sveukupnu ravnopravnost spolova. Podaci o nacionalnim proračunima za rješavanje problema nasilja nad ženama i djevojčicama jedva da su dostupni, navode iz UN-a.

Prema najnovijem istraživanju, 78 posto zemalja ima proračunske obaveze za provedbu zakona koji se bave nasiljem nad ženama.

Ali, kažu iz UN-a, nije jasno kako zemlje integriraju prevenciju u različite sektore, uključujući obrazovanje, zdravstvo, gospodarski razvoj i socijalnu zaštitu.

"Zato vas, tokom ovogodišnjih 16 dana aktivizma protiv rodno uvjetovanog nasilja, molimo da nam pokažete koliko vam je stalo. Pozivamo sve da pozovu čelnike diljem svijeta da povećaju ulaganja u sprječavanje nasilja. Svaki napor uložen u sprječavanje nasilja nad ženama korak je prema sigurnijem, ravnopravnijem i prosperitetnijem svijetu.", poručuju iz UN-a.