Sibirski talas, koji je donio velike snježne padavine, u Crnoj Gori je prouzrokovao vanredno stanje, saobraćajni kolaps i izolaciju više desetina hiljada ljudi, koji su zavijani u ruralnim područjima. Nepogoda je prošla i situacija se vraća u normalu, pa se ustanovljavaju dimenzije nastale štete.
Iz cijele nepogode proizašlo je i nešto dobro, a to je solidarnost, saradnja i pomoć država regiona, koje su se i same suočavale sa sličnim problemima.
„Crnoj Gori su pomogle mnoge države, među njima Hrvatska i Slovenija. Pomogle su nam helikopterima u dopremanju hrane i u spašavanju. Razmjenjujemo informacije i pripremamo se da, kroz razmjenu informacija, zajedno utičemo na mogućnost jedinstvenog regionalnog dogovora u slučaju izbijanja poplava“, naglasio je pomoćnik ministra unutrašnjih poslova za vanredne situacije, Zoran Begović.
Savjet za odbranu i bezbjednost Crne Gore je 11. februara donio odluku o proglašenju vanrednog stanja na prijedlog premijera Igora Lukšića i Koordinacionog tima za upravljanje vanrednim situacijama, koji je tu mjeru obrazložio obilnim snježnim padavinama, odnosno, potrebom dopremanja hrane zavijanim selima, nabavke sredstava za distribuciju hrane, lijekova i ostalih potreba stanovništva.
Da bi uspješno obavila te zadatke, uočila je cijela javnost, država nije raspolagala dovoljnim brojem efikasnih mašina i opreme, o čemu svjedoči i struktura pomoći koju je Crnoj Gori uputila susjedna Hrvatska.
Ambasador Hrvatske u Crnoj Gori, Petar Turčinović, kaže da bi osnovno pravilo svake zemlje trebalo da bude ono koje se, kako kaže, pomalo počinje shvatati i u ovom regionu - da nikome ne može biti dobro, ako susjedu nije dobro.
„Mi smo za vrijeme ove vanredne situacije u Crnoj Gori, vezane za sniježne padavine, u vrlo kratkom vremenu reagirali i poslali helikopter MI-8, sa dvije posade, koje su bile na raspolaganju Crnoj Gori za spašavanje u sjevernom dijelu zemlje. Moram pohvaliti sjajnu koordinaciju između Crne Gore i Hrvatske, pa smo tim helikopterom dostavili i specijalne lance za velike mašine, koje na sjeveru moraju uzbrdo čistiti snijeg. Sve teške mašine, koje su došle sa primorja, gdje nije bilo snijega, nisu imale lance i nisu mogle raditi na sjeveru. Pomogli smo i sa gorivom, tako da su i cisterne sa gorivom upućene. To na neki način pokazuje kako se u tim trenucima susjedi trebaju ponašati“, istakao je Turčinović.
Poboljšavanje odnosa
Načelnik Generalštaba Vojske Crne Gore, viceadmiral Dragan Samardžić je, rekavši da će zemlje regiona u sličnim situacijama u budućnosti morati zajedno da djeluju, istakao da su, kad zatreba, susjedi prvi.
„Ono što će biti budućnost jeste da ćemo se sve više oslanjati na region. Čak ćemo morati i da razvijamo velike sisteme na regionalnom nivou. U ovoj prilici se videlo da su prve reagovale zemlje iz regiona“, kazao je Samardžić.
Turčinović smatra da iz vanrednih situacija, koje za državu i građane znače mnoštvo nevolja, ipak proizlazi i značajna dobrobit.
„Situacije koje su izvanredne predstavljaju uvijek priliku da se poboljšaju odnosi između zemalja jer pomaganje u neprilici je jedna od odlika koja više usmjerava i povezuje na prijateljsko ponašanje i u budućnosti. Ipak su zemlje NATO-a, prije svih drugih, priskočile u pomoć, od Slovenije, do Grčke, Hrvatske i SAD-a, i na taj način pokazale da je jedna od uloga NATO međusobno pomaganje u slučaju izvanrednih situacija. Sada se to, na primjeru Crne Gore, upravo i potvrdilo“, naveo je on.
Pomoć koja je došla u Crnu Goru je nesumnjivo bila rezultat solidarnosti susjednih zemalja, ali i plod nastojanja Crne Gore da postane punopravna članica NATO saveza koji predvode Sjedinjene Američke Države, koje su u Crnu Goru poslale helikoptere Black Hawk, čiji će primarni zadatak biti pomoć stanovništvu na sjeveru države.
„Zemlje članice NATO veoma vode računa o onima koji se kreću tim putem, kao što to radi Crna Gora. Svakako da je ovo jedan veoma dobar vid i način podrške NATO-a ukupnoj misiji NATO, kroz ono što čini prema cijelom stanovništvu, posebno u situacijama vanrednih prilika“, rekao je
ministar odbrane Crne Gore, Boro Vučinić.
Iz cijele nepogode proizašlo je i nešto dobro, a to je solidarnost, saradnja i pomoć država regiona, koje su se i same suočavale sa sličnim problemima.
„Crnoj Gori su pomogle mnoge države, među njima Hrvatska i Slovenija. Pomogle su nam helikopterima u dopremanju hrane i u spašavanju. Razmjenjujemo informacije i pripremamo se da, kroz razmjenu informacija, zajedno utičemo na mogućnost jedinstvenog regionalnog dogovora u slučaju izbijanja poplava“, naglasio je pomoćnik ministra unutrašnjih poslova za vanredne situacije, Zoran Begović.
Savjet za odbranu i bezbjednost Crne Gore je 11. februara donio odluku o proglašenju vanrednog stanja na prijedlog premijera Igora Lukšića i Koordinacionog tima za upravljanje vanrednim situacijama, koji je tu mjeru obrazložio obilnim snježnim padavinama, odnosno, potrebom dopremanja hrane zavijanim selima, nabavke sredstava za distribuciju hrane, lijekova i ostalih potreba stanovništva.
Da bi uspješno obavila te zadatke, uočila je cijela javnost, država nije raspolagala dovoljnim brojem efikasnih mašina i opreme, o čemu svjedoči i struktura pomoći koju je Crnoj Gori uputila susjedna Hrvatska.
Ambasador Hrvatske u Crnoj Gori, Petar Turčinović, kaže da bi osnovno pravilo svake zemlje trebalo da bude ono koje se, kako kaže, pomalo počinje shvatati i u ovom regionu - da nikome ne može biti dobro, ako susjedu nije dobro.
„Mi smo za vrijeme ove vanredne situacije u Crnoj Gori, vezane za sniježne padavine, u vrlo kratkom vremenu reagirali i poslali helikopter MI-8, sa dvije posade, koje su bile na raspolaganju Crnoj Gori za spašavanje u sjevernom dijelu zemlje. Moram pohvaliti sjajnu koordinaciju između Crne Gore i Hrvatske, pa smo tim helikopterom dostavili i specijalne lance za velike mašine, koje na sjeveru moraju uzbrdo čistiti snijeg. Sve teške mašine, koje su došle sa primorja, gdje nije bilo snijega, nisu imale lance i nisu mogle raditi na sjeveru. Pomogli smo i sa gorivom, tako da su i cisterne sa gorivom upućene. To na neki način pokazuje kako se u tim trenucima susjedi trebaju ponašati“, istakao je Turčinović.
Poboljšavanje odnosa
Načelnik Generalštaba Vojske Crne Gore, viceadmiral Dragan Samardžić je, rekavši da će zemlje regiona u sličnim situacijama u budućnosti morati zajedno da djeluju, istakao da su, kad zatreba, susjedi prvi.
SAD poslale helikoptere Black Hawk, 22. februar 2012.
„Ono što će biti budućnost jeste da ćemo se sve više oslanjati na region. Čak ćemo morati i da razvijamo velike sisteme na regionalnom nivou. U ovoj prilici se videlo da su prve reagovale zemlje iz regiona“, kazao je Samardžić.
Turčinović smatra da iz vanrednih situacija, koje za državu i građane znače mnoštvo nevolja, ipak proizlazi i značajna dobrobit.
„Situacije koje su izvanredne predstavljaju uvijek priliku da se poboljšaju odnosi između zemalja jer pomaganje u neprilici je jedna od odlika koja više usmjerava i povezuje na prijateljsko ponašanje i u budućnosti. Ipak su zemlje NATO-a, prije svih drugih, priskočile u pomoć, od Slovenije, do Grčke, Hrvatske i SAD-a, i na taj način pokazale da je jedna od uloga NATO međusobno pomaganje u slučaju izvanrednih situacija. Sada se to, na primjeru Crne Gore, upravo i potvrdilo“, naveo je on.
Pomoć koja je došla u Crnu Goru je nesumnjivo bila rezultat solidarnosti susjednih zemalja, ali i plod nastojanja Crne Gore da postane punopravna članica NATO saveza koji predvode Sjedinjene Američke Države, koje su u Crnu Goru poslale helikoptere Black Hawk, čiji će primarni zadatak biti pomoć stanovništvu na sjeveru države.
„Zemlje članice NATO veoma vode računa o onima koji se kreću tim putem, kao što to radi Crna Gora. Svakako da je ovo jedan veoma dobar vid i način podrške NATO-a ukupnoj misiji NATO, kroz ono što čini prema cijelom stanovništvu, posebno u situacijama vanrednih prilika“, rekao je
ministar odbrane Crne Gore, Boro Vučinić.