BiH stotinu i 'kusur' godina unazad kroz fotografije Františeka Topiča

"Selfie" Františeka Topiča u bosanskohercegovačkom paviljonu na Milenijskoj izložbi u Budimpešti, 1896. godina. Topič je dobar dio svog radnog vijeka proveo u Zemaljskom muzeju prvo kao arhivski činovnik a potom i kao bibliotekar, sekretar i fotograf.
 

Na fotografiji je grupa Roma – Karavlaha nastala 1904. godine.

Topič je bilježio panorame gradova, građevine, bitne momente bosanskohercegovačkog društva i svakodnevni život građana i seljaka tadašnje BiH.

"To je nezaobilazna baza i početna tačka za svako ozbiljnije istraživanje historije fotografije u BiH. Unutar te ogromne baze najistaknutije mjesto zauzima raritetna zbirka s više od 6.000 negativa na staklenim pločama koja datira iz vremena kraja 19. i početka 20. stoljeća. Takvim, izuzetno vrijednim, osjetljivim i samim time ugroženim zbirkama daje se prednost i posvećuje posebna pažnja u procesu restauracije, konzervacije i digitalizacije. Kao najveći i sadržajno najvažniji dio navedene zbirke izdvaja se korpus od oko 5.000 negativa objedinjen potpisom Františeka Topiča", ističe v.d. direktora muzeja Mirsad Sijarić.

 

Kada se 1901. godine vršilo arheološko iskopavanje prethistorijskog čamca u okolini Bosanske Gradiške, Topič je napravio grupnu fotografiju radnika sa čamcem. Danas je ovaj dokaz višestoljetnog života na ovim prostorima izložen u Zemaljskom muzeju BiH u Sarajevu.
 

Muslimanska narodna nošnja iz Sarajeva, 1904. 

Doček austrijskog kralja Franje Josipa I, 1910. godina.

Vjerski običaji u BiH: Lijevo gore - Tradicionalno tetoviranje katolika u Jajcu, 1900. godina.
Desno - Muslimansko hodočašće Ajvatovica, Prusac 1897. godina.
Lijevo dole - Istjerivanje đavola kod crkve Svetog Ivana, Jajce, 1897. godina.

Topič je zabilježio i život romske zajednice i njihovu svakodnevnicu između dvije imperije. Fotografija lijevo prikazuje ženu u romskoj narodnoj nošnji dok doji bebu.

Slijeva: Višegrad, nepoznata godina; Sarajevo, 1900.; Stari Most, Mostar, 1900. godina.
 

Na Topičevim fotografijama često se nalaze portreti pojedinaca ili porodica, iz različitih vjerskih skupina, koje prikazuju kakva je bila njihova nošnja tada.

Nakon sarajevskog atentata, povoda za početak Prvog svjetskog rata, Topič je zabilježio i tijela austrijskog prijestolonasljednika Franje Ferdinanda i njegove supruge Sofije, 1914. 
 

Čajniče na istoku BiH, nepoznata godina.

Berba opijumskog maka u Hercegovini, 1903. godina.
 

Transport stećaka u Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine, nepoznata lokacija i godina. 

Monografiju "Između dvije imperije" Muzej je izdao 2018. godine i daje kvalitetniji i cjelovitiji uvid u stvaralački opus autora čiji se rad izdvaja kao izvor prvog reda za istraživanje intimne historije i geografije bosanskohercegovačkog društva u osvit jedne od najvećih ljudskih i civilizacijskih tragedija uopšte – Prvog svjetskog rata, navode iz muzeja.

Zbog digitalnog i tehnološkog napretka Zemaljski muzej BiH sada može kvalitetnije sačuvati i predstaviti svoju arhivu fotografija, negativa i filmova.
 

Djevojčica u tradicionalnoj katoličkoj nošnji, Prozor 1898. godina.

Pravoslavna porodica, nepoznata lokacija, 1898. godina.

Istjerivanje đavola kod crkve Svetog Ivana, Jajce, 1897. godina.