''Dva susjeda, već 27 godina nakon agresije koju su izvršili nad Bosnom i Hercegovinom, vrše udar na suverenitet naše zemlje i onemogućavaju bilo kakav demokratski razvoj'', kazao je Željko Komšić, predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine (BiH) u govoru pred Generalnom skupštinom Ujedinjenih naroda 20. septembra 2023.
Komšić je većinu govora o UN-ovoj Agendi 2030. održivog razvoja posvetio stanju u BiH i regiji.
Ocijenio je da ''širom Zapadnog Balkana postoje različite ideje, planovi i namjere za promjenama međunarodno priznatih granica, za reorganizaciju regiona u nešto što nema veze s demokratijom''.
Komšić, koji je predsjednik Demokratske fronte i koji je 2022. godine osvojio četvrti mandat člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda dok je njegova stranka opozicija na svim nivoima, ustvrdio je da bi ''naši susjedi'', misleći na Hrvatsku i Srbiju, podijelili BiH.
Komšić je tome kazao da ''susjedne zemlje pri tome imaju iznenađujući podršku zemalja koje smatramo demokratskim liberalnim društvima''.
''Posljednja intervencija međunarodnih predstavnika u BiH, odnosno intervencija visokog predstavnika Christiana Schmidta činjenjem pravnog nasilja i suspendiranjem ustava jednog entiteta na 24 sata što je nezapamćen presedan u demokratskom svijetu'', kazao je Komšić govoreći o intervenciji Schmidta koji je nametnuo izmjene Izbornog zakona i Ustava Federacije BiH nakon čega je imenovana entitetska vlada.
Schmidta kao visokog predstavnika ne priznaju Rusija, Kina i predstavnici stranaka iz Republike Srpske, dok njegov rad, uključujući i dosadašnje intervencije, podržavaju zapadne zemlje.
Pročitajte i ovo: Schmidt omogućio formiranje Vlade Federacije BiH i vanredne izboreKomšić je ocijenio da takve izmjene ''nisu otklonile smetnje za normalno funkcionisanje države već su ojačale etnički, nedemokratski princip i produbile diskriminaciju građana u ustavu i izbornom zakonu''.
Član Predsjedništva BiH je u govoru pred Generalnom skupštinom UN-a kazao da ''ćemo morati promijeniti kompletnu paradigmu u BiH i preći s etničkog predstavljanja na građansko političko predstavljanje što je standard u demokratskom svijetu''.
Govoreći o posljednjoj presudi Evropskog suda za ljudska prava iz Strasbourga u predmetu koji je podnio njegov savjetnik Slaven Kovačević, Komšić je hrvatskog premijera Andreja Plenkovića usporedio s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.
Plenković je nakon izricanja te odluke kazao da će se Hrvatska i dalje zalagati za legitimno političko predstavljanje. To je termin kojim Hrvatska demokratska zajednica BiH traži da svaki narod bira svoje političke predstavnike i koja pritom tvrdi da je Komšić izabran većinom glasovima Bošnjaka.
Vaš browser nepodržava HTML5
Hrvat nepoželjan među Hrvatima
''Nepoštivanje presuda međunarodnih sudova, kako se moglo čuti od strane premijera jedne susjedne zemlje podsjeća na onaj odnos prema međunarodnom pravu kakav je Vladimir Putin izgradio u slučaju Ukrajine. Međutim, to je i politika kakva se prema BiH vodi od strane susjeda'', kazao je Komšić.
On je kazao i da Bosanci i Hercegovci koji odlaze iz BiH pri tome kao razlog navode ''politički sistem u BiH koji je etnokratski''.
''Tek kad se prihvati građansko predstavljanje BiH i kad se prestane s napadima na suverenitet BiH od strane susjeda, tek tak ćemo biti ravnopravan sudionik Agende 2030''. kazao je Komšić.
"U pomoć" je pozvao ''one koji žele sačuvati demokratske, civilizacijske vrijednosti'' te napomenuo da ''ako takva podrška izostane nećemo sjediti skrštenih ruku i gledati podjelu BiH.''
Dva člana Predsjedništva BiH, Bošnjak i Hrvat, biraju se na teritoriji entiteta Federacija BiH, a treći član, Srbin, bira se na teritoriji entiteta Republika Srpska, prema Ustavu BiH što je sud u Strasbourgu proglasio diskriminatornim.
Oni zajednički vode vanjsku politiku i sve odluke moraju donijeti jednoglasno.
Komšić je govor u UN-u održao i 2021. godine kad je kazao da "razni akteri rade konačnim ciljem disolucije ili raspada BiH i pripajanje dijelova njenih teritorija susjednim zemljama".
Pročitajte i ovo: Komšić u UN: Strateški cilj susjeda prisvajanje dijela teritorije BiHTadašnji član Predsjendištva BiH Milorad Dodik je prije toga objavio da "ne postoji konsenzus Predsjedništva BiH o odlasku Komšića na zasjedanje Generalne skupštine UN-a", te ustvrdio kako je Komšić, "otišao na zasjedanje bez odluke kolektivnog šefa države".
Prema Daytonskome mirovnom sporazumu i Ustavu BiH koji je njegov sastavni dio, uspostavljen je etnički paritet na svim nivoima vlasti i propisano koliko Bošnjaka, Hrvata i Srba mora biti u svakoj od 14 vlada i gornjim domovima parlamenata - domovima naroda koji se indirektno biraju.