BiH je jedina zemlja regiona koja nije potpisala Ugovor o ulasku BiH u Transportnu zajednicu zemalja Zapadnog Balkana sa Evropskom unijom na samitu u Trstu.
Vlada Republike Srpske definitivno je blokirala potpisivanje što će Bosnu i Hercegovinu učiniti izolovanom u region. Projekti izgradnje tri dionice na Koridoru 5 C, kao i izgradnja luke Brčko, za koje je EU odobrila sredstva u iznosu od 250 miliona eura koja su na stand by-u dok se BiH ne priključi Transportnoj zajednici.
Šteta je nesaglediva, izjavio je ministar vanjskih poslova BiH Igor Crnadak.
Nesaglediva šteta: Igor Crnadak
‘’Bez učešća u Transportnoj zajednici svi novi projekti, pristup evropskim fondovima I odobravanje grantova biće onemogućeni kako za BiH tako I za samu Republiku Srpsku i ja zbog toga smatram da je ovaj stav pogrešan I mislim da nije dobar princip da se automatski bude protiv svega što dolazi sa državnog nivoa, čak i onda kada je dobro za Republiku Srpsku.’’
Razlog zbog kojeg RS nije dala saglasnost za potpisivanje ugovora je što insistira na tome da entitetska ministarstva učestvuju u prezentiranju stavova BiH u Sekretarijatu transporta zajedno sa državnim ministarstvom i to na način da se s vremena na vrijeme vrši rotacija po uzoru na Predsjedništvo BiH. No, Evropska Komisija kao inicijator formiranja Transportne zajednice, kojom bi države imale bolju infrastrukturnu povezanost prije ulaska u EU,to ne prihvata.
Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić kazao je za ovdašnje medije da za svog mandata neće dozvoliti da entitetski ministri odlučuju o regionalnim i evropskim projektima u ime Bosne i Hercegovine.
‘’Dok sam ja predsjedavajući Vijeća ministara BiH nikada nećemo prihvatiti da BiH u međunarodnim ugovorma predstavljaju entitetski ministri. Zahtjev da se rotiraju ministri koji će predstavljati BiH u Transportnoj zajednici ne dolazi u obzir kao ni promjene ugovora koje je Vlada Republike Srpske dostavila dan prije potpisivanja ugovora o Transporatnoj zajednici", izjavio je Zvizdić.’’
Ekonomista Zoran Pavlović ocjenjuje da zahtjevi Vlade RS nisu ništa drugo nego blokada svih pozitivnih projekata u ime ličnih interesa.
''Ovo je tehničko pitanje, dakle dokument koji rade stručnjaci i u koji se političari ne mešaju. Nažalost, kod nas, u našem lokalnom, entitetskom nivou političari se mešaju u sve, a pogotovo u strategije razvoja saobraćajne infrastrukture jer u svemu tome gledaju svoj lični interes.''
Podsjećamo, ukoliko BiH ostane izvan Transportne zajednice gubici će biti nesagledivi. BiH će izgubiti mogućnost za liberalizaciju željezničkog sektora i priliku da željeznička preduzeće intenzivno rade na provođenju reformi kako bi se osposobila za tržišnu konkurenciju, te mogućnost ulaganja u infrastrukturu, što predstavlja interes svih građana BiH.
Vaš browser nepodržava HTML5
Protest željezničara RS: Do kad ćete kršiti zakone
Željeznice RS i Željeznice Federacije su u višemilionskim dugovima. Radnici Željeznica RS štrajkuju svaki drugi mjesec, Željeznicama FBiH Porezna uprava je nedavno blokirala račun zbog duga od oko 50 miliona eura. Željeznička infrastruktura je zastarjela i lako bi se mogla obnoviti sredstvima koja bi Evropska Unija odobrila kroz fondove Transportnoj zajednici, no u BiH niko nema sluha za takvo što kaže profesor na saobraćajnom fakultetu Osman Lindov.
‘’Umjesto da dogovorimo sa susjedima, najprije Hrvatskom i Srbijom da se teret prevozi željeznicom, prioritetno nafta i naftni derivati i opasne materije što bi svima bilo jeftinije I ekološki prihvatljivije mi se baziramo na pokretanje lokalnih linija. Naravno za to bi trebalo obnoviti infrastrukturu, a mi nemamo ni na entitetskim nivoima, a ni na državnom nekoga ko bi znao aplicirati u evropskim fondovima, niti ko bi se svojski zauzeo za to.’’
Kada je u pitanju izgradnja transeuropskog koridora 5c, koji treba povezati Budimpeštu sa lukom Ploče u Hrvatskoj, najsporije se odvija kroz BiH, jer je do sada urađeno nešto više od 120 kilometara od ukupno 337 kilometara autoputa kroz BiH.
I tu je bilo zastoja i izazivanja političkih kriza u entitetskim parlamentima, naročito u Federalnom zbog izmještanja trase, te zamjene izvođača radova.
Zbog toga je potrošeno mnogo više novca od predviđenog, a Bosna i Hercegovina je plaćala najskuplji kilometar autoputa u Evropi.
Upravo bi sve navedeno trebalo biti motiv vlastima na svim nivoima u Bosni i Hercegovini da ispune uslove i pristupe regionalnim projektima, da uhvate korak sa susjedima, steknu pravo na korištenje evropskih fondova i poboljšaju uslove za lakšu povezanost i ljudi i roba sa Evropskom unijom. Ima u svemu loše politike, ali i nestručnosti ocjenjuje profesor Lindov.
‘’Zna se da Evropska unija očekuje prvo da izgradimo transportnu mrežu unutar države, a onda da se povežemo i regionalno i da tako povezani uđemo u Evropu. No, kod nas, svi navodno imaju dobru volju ali… kod nas nije riječ samo o novcu nego i o neznanju.’’