Američki predsjednik Joe Biden rekao je ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom tokom dugo očekivanog sastanka u Bijeloj kući da Sjedinjene Države stoje iza Kijeva protiv “ruske agresije”.
“Sjedinjene Države ostaju čvrsto predane suverenitetu i teritorijalnom integritetu Ukrajine pred ruskom agresijom i našoj podršci ukrajinskim euroatlantskim težnjama”, rekao je Biden Zelenskom u Ovalnom uredu 1. septembra.
“Partnerstvo naših naroda postaje sve jače, a biće i još jače no što je bilo ranije” dodao je.
Zelenski je u Bijelu kuću stigao rekavši da će razgovarati o “velikom planu” sa fokusom na sigurnost i ukrajinske ambicije da se pridruže NATO savezu.
“Sa predsjednikom Bidenom bi želio razgovarati o njegovoj viziji, viziji njegove vlade o šansama Ukrajine za ulazak u NATO i vremenskom okviru”, rekao je on.
No, Biden je jasno rekao kako smatra da Ukrajina nije spremna za pridruživanje Alijansi. Umjesto toga činilo se da je Biden spreman pritisnuti Zelenskog o pitanjima korupcije i da provede potrebne reforme.
“Razgovaraćemo o tome kako SAD mogu da nastave podržavati Ukrajinu dok napreduje u demokratskim reformama i kretanju ka punoj integraciji u Evropu”, rekao je Biden.
Rusija je u martu 2014. godine preuzela kontrolu nad Krimom nakon što je organizovala referendum koji je najmanje 100 zemalja odbacilo kao nezakonitim.
Moskva također podržava separatiste u ratu protiv vladinih snaga u kojem je ubijeno više od 13.200 osoba.
Zelenski je dobio izbore 2019. godine na obećanju da će pokušati okončati rat na istoku Ukrajine i da će se uhvatiti u koštac sa korupcijom.
Iako je Zelenski prešao na ciljanje nekih moćnih poslovnih interesa, posebno onih sa ruskim vezama, na reformske napore se gleda kao na mlake, a zapadni donatori su postali nestrpljivi.
Uoči sastanka američka administracija najavila je novu tranšu vojne pomoći Kijevu od 60 miliona dolara. Novi paket, koji uključuje sofisticiranije protivtenkovske rakete, dolazi povrh 400 miliona dolara godišnje potrošnje koju Vašington daje Ukrajini. Vašington kaže da je Ukrajini osigurao više od 2,5 milijardi dolara od 2014. godine.
Pročitajte i ovo: Blinken iz Kijeva pozvao Rusiju da povuče trupe sa granica sa Ukrajinom„Nagomilavanje ruskih snaga duž ukrajinske granice ukazalo je na nedostatke sposobnosti ukrajinske vojske u odbrani od ruskog upada“, navodi se u ranijem saopštenju Bijele kuće. „Značajne rupe u kapacitetima Ukrajine moraju se hitno otkloniti kako bi se pojačalo odvraćanje u svijetlu trenutne ruske prijetnje“, dodaje se.
“Sjedinjene Države su naš strateški partner i pobornik našeg suvereniteta i našeg teritorijalnog integriteta”, rekao je Zelenski na početku sastanka u Bijeloj kući.
Zahvalio je Bidenu na dodatnoj vojnoj pomoći kao i na vakcinama protiv COVID-19. Američki predsjednik je odgovorio da želi vidjeti “Evropu cijelu, slobodnu i mirnu”.
Također je rekao kako “Sjedinjene Države ostaju čvrsto posvećene suverenitetu i teritorijalnom integritetu Ukrajine pred ruskom agresijom.”
Zelenski je ranije ove sedmice rekao da Ukrajini trebaju “ne samo riječi” već i djela Zapada kako bi se spriječila ruska agresija i okonča sukob koji traje već sedam godina.
Pročitajte i ovo: SAD i Nemačka postigle sporazum o gasovodu Severni tok 2Očekivalo se da će Zelenski tokom sastanka sa Bidenom potegnuti odluku Vašingtona da ne blokira izgradnju gasovoda Sjeverni tok 2 do Njemačke koji zaobilazi Ukrajinu.
Kritičari projekta gasovoda, koji je skoro završen, tvrde da će ojačati energetsko držanje Moskve u Evropi i Ukrajini odseći unosne takse za tranzit gasa, koje iznose milijarde dolara godišnje.
Zelenski je opisao novi gasovod kao moćno geopolitičko oružje.
Zelenski je rekao da će iskoristiti sastanak jedan na jedan kako bi zamolio Bidena da se uključi u uspavane mirovne pregovore za okončanje sukoba u istočnoj Ukrajini.
Pročitajte i ovo: Zelenski Bajdenu: Recite nam jasno ’da’ ili ‘ne’ ukrajinskom putu u NATOMirovni pregovori o okončanju sukoba pali su u velikoj mjeri u stanje mirovanja. Glavni partneri u naporima su Francuska i Njemačka, zajedno sa Ukrajinom i Rusijom, ali neki ukrajinski zvaničnici su skeptični prema podršci koju su dobili od Berlina i Pariza, i zalagali su se za veće učešće Vašingtona kako bi udahnuli život mirovnom procesu.
Poseta Ovalnoj sobi u Bijeloj kući vrhunac je višegodišnjih napora administracije Zelenskog da osigura sastanak, u nastojanju da se Moskvi pošalje poruka da Vašington čvrsto podržava Kijev.
Ubrzo nakon što je Biden pobedio na izborima u novembru prošle godine, Zelenski je izrazio optimizam da bi nova administracija bolje odgovarala njegovoj zemlji od njegovog prethodnika Donalda Trumpa, koji je izrazio rezerve prema Ukrajini tokom svog turbulentnog četvorogodišnjeg mandata.
Trump je optužio Kijev da se mešao u izbore 2016. godine u ime svog protivkandidata, bivše državne sekretarke Hillary Clinton. Takođe je vršio pritisak na Zelenskog 2019. da iskopa inkriminišuće informacije o Bidenu i radu njegovog sina Huntera u Kijevu, pokrenuvši postupak za opoziv koji je doveo bilateralne odnose u zastoj do kraja Trumpovog mandata.
Za vreme Trumpa, Sjedinjene Države su zadržale niz sankcija vezanih za Ukrajinu, usmerenih na Moskvu; Trumpova administracija je takođe konačno odobrila isporuku protivtenkovskih raketa Javelin, nešto što je predsednik Barack Obama odbio da učini, plašeći se da bi to izazvalo neprijateljstvo protiv Moskve.